HRVATI U STRAHU: Zemljom hara najopasniji tip gripe, bolnice zabranile posjete pacijentima EVO ZAŠTO JE TOLIKO OPASNA

HRVATSKA - Voditelj epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Miljenko Ljubić izjavio je za Hinu kako su na krajnjem jugu Hrvatske zabilježena 383 slučaja gripe, što je trećina od 1125 zaraženih u Hrvatskoj pa su zbog toga i očekivane epidemije od petka popodne zabranjeni posjeti u dubrovačkoj bolnici.

Ljubić je istaknuo kako je najviše zaraženih u Dolini Neretve, na području Metkovića i u okolici, ali, dodao je, riječ je o kliničkim slučajevima od kojih je laboratorijski potvrđeno tek njih tridesetak.

“Ove godine val gripe stigao je ranije nego inače i sam početak se čini nešto intenzivnijim, posebno u Dolini Neretve. Možemo reći kako trenutačno u Hrvatskoj nemamo epidemiju, nego umjeren broj oboljelih”, rekao je Ljubić.

Voditelj Odjela za epidemiologiju dubrovačke Opće bolnice Stjepan Đuričić izjavio je kako je ambulantno, na dnevnom ili na stacionarnom liječenju u toj bolnici od 25 do 40 pacijenata na dan.

“Taj broj svakodnevno fluktuira, ovisno o zdravstvenom stanju pacijenata. U bolnici su na stacionarnom liječenju pacijenti s razvijenom jednostranom ili obostranom pneumonijom. To su stariji, koji su skloniji takvim komplikacijama upale pluća, ali i mlađi, kod kojih imamo razvijene teške upale sinusa koje se ne mogu provesti kroz dnevnu bolnicu”, objasnio je Đuričić. Potvrdio je kako je prvi val zaraze gripom ove godine stigao ranije te je prilično jak.

“Ne može se točno reći do kada će biti takav intenzitet. Možda je tome pridonijela panika u Metkoviću nakon smrtnog slučaja. Moguće je da je dio pacijenata upućen nama umjesto da se dio posla odradi u Metkoviću. Doduše, dosta pacijenata iz Metkovića zadržano je na bolničkom liječenju, ali smo neke i vraćali jer su zadovoljili kriterij ambulantnog liječenja”, zaključio je Đuričić.

Prvi ovosezonski slučaj gripe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježen je početkom studenoga 2018.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u očekivanju epidemije gripe zabranjen posjet pacijentima KBC-a

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u posljednjih je tjedan dana od gripe oboljelo pedesetak ljudi, doznaje se od epidemiologinje županijskog Zavoda za javno zdravstvo Diane Nonković, a budući da se prava epidemija očekuje, splitski KBC i ove je godine zabranio posjete pacijentima.

Diana Nonković je rekla da taj zavod u Hrvatski zavod za javno zdravstvo redovito šalje uzorke oboljelih koji se javljaju s težom kliničkom slikom, a sve što je u zadnje vrijeme poslano bilo je pozitivno.

“Do sada smo poslali oko 90 uzoraka, od čega je polovica pozitivna, ali velika većina u posljednjih tjedan dana je pozitivna. To su još mali brojevi u županiji u odnosu prema cijeloj Hrvatskoj, gdje je oko 1200 oboljelih.

Zasad nismo dosegli vrhunac epidemije, a kada dođe do toga, onda će se mjesec dana u kontinuitetu i intezivno javljati novi slučajevi gripe. To će biti u siječnju i veljači”, rekla je Diana Nonković. Dodala je da na uzorcima koje su poslali na analizu posljednjih desetak dana imaju sve pozitivne pacijente, a prošlih je tjedana jedan do dva pacijenta bio pozitivan, što znači da sezona epidemije gripe dolazi “na velika vrata”.

Podsjetila je kako, osim gripe, ima i drugih virusa koji cirkuliraju, pa tako ima viroza, prehlade i hunjavice, dosta ljudi kiše, kašlje, puno ih je s upalom pluća, a ima i drugih respiratornih virusa koji trenutačno cirkuliraju među stanovništvom Splitsko-dalmatinske županije.

Zbog sezone gripe, splitski KBC i ove je godine, kao i proteklih godina, zabranio posjete pacijentima.

Epidemiolozi javljaju da trenutno u Hrvatskoj, kao i u Europi, hara gripa tipa A.

Do proteklog vikenda prijavljeno je 1125 slučajeva, najviše na području Dubrovačko-neretvanske županije. No stručnjaci smatraju da će nove brojke, koje će biti objavljene u srijedu, biti višestruko veće te da je stvaran broj oboljelih, od kojih se mnogi ne javljaju liječnicima, još značajno veći.

Ovosezonsku gripu, ovisno o geografskom području, podjednako uzrokuju dva virusa tipa A - H1N1 i H3N2. U Hrvatskoj dominira H1N1, a u nekim drugim krajevima Europe H3N2. Za oba navedena tipa zaštitu pružaju i trovalentno i četverovalentno cjepivo protiv gripe - zbog čega cijepljenje ima smisla, čak i sada, za vrijeme povećanog vala. Prema WHO-u, sezonska gripa godišnje može uzrokovati oko 650.000 smrti. Ne postoji učinkovit lijek protiv nje, osim cijepljenja. Nažalost, ni cijepljenje ne predstavlja sto-postotnu zaštitu jer učinkovitost cjepiva ovisi o tome koliko je dobro pogođen virus koji će dominirati u sezoni, a koji stalno mutira.

Virus tipa B ove sezone ima vrlo nisku pojavnost.

Navedene činjenice zvuče zlokobno jer se virusi gripe iz skupine A smatraju opasnijima od onih iz skupina B i C. No malo ljudi zna zašto je to tako. Razloga je više, a uglavnom se mogu objasniti težinom simptoma, epidemijskim potencijalom i brzinom mutacija.

Simptomi

Gripa ima simptome po kojima je razlikujemo od običnih prehlada. Oni mogu biti vrlo teški, a za osjetljive skupine, kao što su primjerice stariji ljudi, bolesnici s kroničnim bolestima ili trudnice, koji imaju oslabljeni obrambeni sustav, mogu biti opasni po život. Jedna od najopasnijih posljedica gripe je upala pluća koja može biti virusna ili bakterijska. No postoji cijeli niz drugih komplikacija u kojima mogu nastradati brojni organi.

Virus tipa A često izaziva teže simptome od virusa tipa B, a osobito tipa C. Uzrokuje respiratorne simptome kao što su kašalj, curenje nosa, kihanje i grlobolja.

Također uzrokuje druge tjelesne simptome karakteristične za gripu kao što su dugotrajna i znatno povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, zimica i opća slabost.

Virus tipa B uzrokuje nešto blaže simptome, kako respiratorne tako i one ostale. No oni ipak mogu biti jaki i ozbiljni, a razlikuju se od osobe do osobe pa je zapravo vrlo teško tip virusa razlikovati samo po jačini simptoma.

Virus tipa C uglavnom uzrokuje samo blaže, respiratorne simptome. Iako je riječ o gripi, oni su često sličniji simptomima prehlade.

Postoje još i virusi gripe tipa D, no oni ne uzrokuju bolest kod ljudi.

Potencijal za širenje

Virus tipa A ima veliki epidemijski potencijal. Jedan od ključnih razloga za to je činjenica da može zaraziti više različitih životinja, kako sisavaca tako i ptica, od kojih mnoge dolaze u bliski kontakt s ljudima. Primjerice, on napada svinje, perad i divlje ptice. Česti izvori novih sojeva tog tipa virusa zbog toga su Kina i Meksiko u kojima je bliska interakcija ljudi s peradi i svinjama vrlo uobičajena. 

Virus tipa B ima manji pandemijski potencijal. Jedan od razloga je to što se tipom B može zaraziti značajno manje životinja, uglavnom tvorovi i morski lavovi.

 

Virus tipa C napada samo ljude i ne uzrokuje epidemije. 

Brze promjene virusa

Virusi gripe, osobito A i B, za razliku od nekih drugih virusa, primjerice ospica, imaju sposobnost vrlo brzih promjena tako da uvijek iznova razvijaju mehanizme kojima se mogu probiti kroz obrambeni sustav životinja ili ljudi, čak i onih koji su preboljeli gripu.

Prije svega važno je razumjeti dijelove virusa u kojima dolazi do promjena. Virus se sastoji od genetskog materijala ribonukleinske kiseline (RNA) koji je okružen proteinskom ovojnicom i lipidnim omotačem. Iz omotača strše štapići glikoproteina hemaglutinina (H) i neuraminidaze (N), po kojima virus dobiva naziv (primjerice H1N1). Ti proteini ponašaju se kao antigeni, što znači da izazivaju imunosnu reakciju u čovjeku i u drugim organizmima. Hemaglutinin virusu omogućuje da se spoji na stanicu i napadne je ubacujući u nju svoj genetski materijal. Neuraminidaza pak omogućuje kretanje dijelova virusa stanicom i oslobađanje reproduciranih virusa. Virus tipa A ima 11 gena koji se nalaze raspoređeni na RNA i kodiraju 11 proteina (dva od tih 11 su hemaglutinin i neuraminidaza).

Virus gripe prenosi se kapljično, kihanjem i kašljanjem. Kada osoba udahne kapljicu ispunjenu virusom, hemaglutinin na površini virusa veže se za enzime u sluznici dišnog trakta domaćina. Enzim sluznice proteaza reže hemaglutinin na pola što genetskom materijalu dozvoljava da uđe u stanicu i počne se množiti. Tog enzima ima puno u dišnom i probavnom traktu pa je gripa uzrok bolesti dišnih putova. No virus gripe za cijepanje hemaglutinina također može koristiti i plasmin, enzim kojeg ima posvuda u tijelu, što mu omogućuje da napadne i brojna druga tkiva u organizmu.

Težina gripe ovisit će, između ostalog, o potencijalu virusa da napadne razne dijelove tijela. Primjerice, ptičja gripa H5N1 ima potencijal da inficira više dijelova dišnog sustava nego sezonska H1N1 zato što njezin hemaglutinin reagira s više proteaza u više različitih tkiva. Zbog toga je H5N1 smrtonosnija. S druge strane, virus koji je smrtonosniji obično ima manji potencijal širenja -  što inficirana osoba brže i teže oboli, to će teže prenijeti virus na veći broj ljudi.

Kako nastaju promjene?

Postoje dva ključna načina promjene virusa gripe. Jedna vrsta promjene zbiva se u genetskom materijalu. Geni koji kodiraju H i N tijekom napada često mutiraju pa iz stanica domaćina izlaze virusi koji imaju nešto drugačije H i N. Ova promjena glavni je i najčešći razlog sezonskih promjena zbog kojih organizmi ne mogu steći trajnu i potpunu otpornost na virus. Stoga se svake godine mora razvijati novo cjepivo protiv gripe. Ova promjena zbiva se i kod virusa tipa A i kod tipa B.

Druga vrsta promjene je rjeđa, ali opasnija. Ona nastaje rekombinacijom dvaju virusa, a najčešće se događa u svinjama kada istu stanicu inficiraju dvije različite vrste virusa tipa A. No događa se i u ljudima. Primjerice, do rekombinacije može doći kada se svinja istovremeno zarazi virusom koji uglavnom inficira svinje i virusom koji na nju prijeđe s ljudi. Tada se u stanici svinje stvori novi virus koji je potpuno drugačiji i za kojega nitko u populaciji ljudi nema nikakvih zaštitnih antitijela, a on ima sposobnost prenošenja sa čovjeka na čovjeka. To kod ptičje gripe nije moguće jer je prvo potreban prijenos s ptice na čovjeka. Takvi rekombinirani virusi mogu uzrokovati velike pandemije kakvih je u prošlom stoljeću bilo najmanje tri. Rekombinacije se ne događaju u virusu tipa B jer on neće zaraziti i ljude i svinje i ptice.

Virus tipa B manje je opasan i zbog toga što su njegove genetske promjene dva do tri puta sporije nego tipa A. Zbog toga je genetska raznovrsnost virusa tipa B manja nego virusa A. Konačno, to je razlog zbog kojeg ljudi relativno rano u životu razvijaju barem neku razinu otpornosti na virus tipa B.

Zbog svih navedenih razloga, ograničenog broja prijenosnika (koji otežava rekombinaciju i prelazak među vrstama) i manje promjenjivosti, virus tipa B ne uzrokuje pandemije. Kada se tome pridodaju mogući snažniji simptomi, postaje jasno zašto je upravo gripa tipa A bila uzrok najvećih i najopasnijih pandemija kao što je primjerice Španjolka koja je odnijela više od 50 miliona života širom svijeta.

Nepravilno sjedenje na WC šolji može da izazove RAK DEBELOG CRIJEVA: Pogledajte o čemu je riječ