Kremić: Popis stanovništva iz 2013. neprikladan i nekvalificiran

Bosna i Hercegovina
Kremić: Popis stanovništva iz 2013. neprikladan i nekvalificiran
.

Popis stanovništva iz 2013. godine okvalificiran je kao neprikladan i nekvalificiran za izborni proces u BiH iz razloga što nije proveden u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, tačnije Aneksom 7, te suprotno primatu međunarodnog prava - kazao je direktor Zavoda za statistiku Federacije BiH Emir Kremić.

Na današnjoj redovnoj sesiji Kruga 99 o temi "Internacionalni standardi i Dejtonski sporazum protiv primjene popisa iz 2013.", Kremić je pojasnio da izostavljajući, prilikom popisa, statističku jedinicu izbjeglih i raseljenih lica, po međunarodnom pravu takav popis automatski smatra protivnim međunarodnom sporazumu tj. Dejtonskom mirovnom sporazumu.

- U vezi tumačenja podataka koji se odnose na popis stanovništva u BiH a vezano za izborni proces koji provodi Centralna izborna komisija BiH, naglašavam da je Federalni zavod za statistiku kao pravni sljednik ranijeg Republičkog i Državnog zavoda za statistiku kao ovlašteni organ, shodno Zakonu o statistici Federacije BiH dao stručno tumačenje podataka vezanih za popis stanovništva i na taj način određujući da je samo popis stanovništva iz 1991. godine kvalifikovan i prikladan za izborni proces u 2018. – naglasio je Kremić.

Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović istakao je da je struktura Ustava BiH kao i Federacije BiH, odnosno Dejtonskog mirovnog sporazuma prilikom sačinjavanja Sporazuma sagledavala i nacionalnu strukturu stanovništva prema Popisu izvršenom 1991. godine.

-  Tada je konstatirano da BiH ima približno 4,337,000 stanovnika i da od tog broja ima 1,903.000 Bošnjaka zatim 761,000 Hrvata i 1,3666.000 Srba, 240.000 Jugoslovena  i 104.000 hiljade Ostalih – kazao je Kulenović.

Dodao je da u pravnoj praksi ustavne reforme prati Izborni zakon kao jedan od najvažnijih zakonskih propisa iz razloga što održava ustavnu strukturu jedne države.

Kulenović je izjavio da iz navedenih razloga prije izmjene Ustava ne može se u ključnim stvarima mijenjati Izborni zakon jer bi to u protivnom bio zakon bez ustavnog utemeljenja a što nigdje nije praksa, ni u jednoj zemlji članici EU.

Ne propustite