ISTRAŽILI SMO: Broj počinjenih krivičnih djela od strane migranata

Prema informacijama Ministarstva sigurnosti BiH u našu zemlju od početka 2018. godine ušlo je više od 22000 migranata, dok je oko 17000 njih već napustilo BiH. 

Trenutno se procjenjuje da u BiH  boravi 5.000 migranta, među kojima su i oni koji su smješteni u prihvatnim centrima širom BiH.

Migranti su uglavnom državljani Sirije, Pakistana, Irana, Afganistana, Alžira, Maroka, Tunisa, Somalije, itd.

Više od 3.000 migranata je, od početka godine, odgovorno za devet krivičnih djela, pokazuju podaci koje je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) prikupila od policije u Sarajevu, Bihaću, Trebinju i Istočnom Sarajevu. 

Advokat Mak Radičić je za Novi.ba pojasnio kako su uloga i položaj migranata, odnosno stranih državljana u krivičnom postupku u BiH definisani zakonima o krivičnom postupku. 

„Nakon počinjenja krivičnog djela agencije za sprovođenje zakona će stranog državljana lišiti slobode na isti način kao da se radi i o državljaninu Bosne i Hercegovine i smjestiti ga u prostorije za zadržavanje. Inicijalne dužnosti policije uključuju prikupljanje svih dokaza o počinjenom krivičnom djelu i utvrđivanje identiteta osumnjičenog. Osumnjičeni je lice za koga postoji sumnja da je izvršila krivično djelo. Nakon kriminalističke obrade osumnjičenog policija podnosi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu nadležnom tužilaštvu. Naši zakoni u osnovnim principima predviđaju da svi imaju pravo na pravično suđenje, istovjetnost jezika i pisma – da im se moraju obezbijediti sudski tumači, jednakost u postupanju. Isti principi se primjenjuju i tokom istrage.“ – pojasnio je advokat Radičić.

Radičić dodaje da se lice koje je zatečeno prilikom izvršenja krivičnog djela može zadržati i bilo koji građanin do dolaska policije.

„U skladu sa zakonom policija može lice lišeno slobode zadržati 24 sata radi kriminalističke obrade, nakon isteka 24 sata lice se predaje u nadležnost tužilaštva i isto ima dodatnih 24 sata da zadrži osumnjičenog radi ispitivanja i obrade. Nakon proteka roka, ukoliko tužilaštvo procijeni da postoje uslovi za određivanje pritvora, tužilaštvu može nadležnom sudu podnijeti zahtjev za određivanje pritvora, koji će u dodatnom roku od 24 sata odlučiti o prijedlogu za pritvor.“ – kaže nam Radičić.

Pritvor se u skladu sa zakonima BiH može odrediti iz sljedećih razloga:

- Spriječavanje bjekstva

- Bojazni od ponavljanja istog krivičnog djela

- Postoji bojazan da će uništiti, sakriti ili krivotvoriti dokaze

- Ukoliko je za počinjeno krivično djelo predviđena kazna od 10 godina ili teža

Mak pojašnjava da inicijalno trajanje pritvora je 30 dana, a trajanja pritvora tokom istrage zakonom je ograničeno na 12 mjeseci.

„ Nakon određivanje pritvora lice se upućuje u zatvor. Nakon podizanja optužnice i potvrđivanja iste od strane suda osumnjičeni dobija status optuženog.  Poslije okončanja sudskog procesa osuđeno lice se upućuje u jednu od kazneno-popravnih ustanova u BiH.U pogledu procesnog polažaja ili nekih drugih prava prava stranaca i državljana BiH u krivičnom postupku su izjednačena i ne postoje razlike. Osnovna načela krivičnog postupka i krivičnog zakona se moraju poštivati i uvažavati prava osumnjičenih i optuženih bez obzira na nacionalnost ili jezik koji govore.“ – zaključuje advokat Mak Radičić.