HOROR NA PLAŽI, TURISTI ZGROŽENI BJEŽE IZ HRVATSKE: "Ovdje se više ne vraćamo"
Hrvatska je lijepa zemlja, no to ne poštuju njeni gosti, čak ni oni domaći. Smeće bacaju gdje god stignu. Primjećuju to sve više i stranci koji nakon boravka u Hrvatskoj sve više objavljuju negativne komentare o čistoći Hrvatskoj.
Evo što sve završava u smeću
Tako se sasvim iskreno čude kako Hrvati, najčešće mladi, primjerice jedu burek, a onda papir u koji je bio zamotan samo ispuste na cestu. A koš je od njih udaljen samo metar. Turisti se na jednim fotografijama dive ljepotama Hrvatske, a na drugima ističu koliko ne poštujemo prirodu i koliko smo neodgovorni. Tako u moru znaju završiti i opušci i omoti od žvakaćih guma i čepovi boca i kore lubenica, pa čak i higijenski ulošci ili “napunjene” dječje pelene. Naravno, nije to posebnost samo naših građana, evo imali smo nedavno primjer kćeri mađarskog premijera Orbana, koja je pelenu bacila pokraj ceste u Hrvatskoj. No, to što radi netko drugi nama ne smije biti opravdanje i nije argument da se i mi tako ponašamo.
Slobodna Dalmacija analizirala je blogove i specijalizirane turističke stranice te vodiče poput TripAdvisora na kojima turisti pišu o “prljavim Hrvatima”. Tako navode da se zbog smeća i prljavih WC-a neće više vratiti u Hrvatsku.
Negativnih postova sve je više
“Osobno sam svjedočila tome kako je jedna osoba bacala na Korčuli smeće u more. Mislim da bi se vlasti trebale time pozabaviti. Kad sam bila na drugim otocima, plaže nisu bile očišćene. Čudi me kako se plaže, pune kojekakvog smeća, prije ne očiste. Odgovornost je vlasti da educira ljude kako bi se takvo stanje promijenilo. Velika je sramota da ovako prekrasna obala ima ovaj problem”, navodi jedna gošća.
“Moja supruga i ja posjetili smo Hrvatsku. U restoranima baš ne drže do higijene. Najveće razočaranje bila je prljava plaža”, pišu turisti koji su posjetili Dugi otok i tamošnju plažu Sakarun.
Druga turistica pak o istoj plaži piše da je prekrasna, a more čisto, ali da je sve ostalo puno smeća koje nitko, smatra ona, godinama ne čisti. Smeće leti na sve strane, ali to lokalne vlasti i ugostitelje koji imaju objekte na plaži nimalo ne zabrinjava, čude se turisti.
Ne tako dobre ocjene (prosjek tri zvjezdice) ima i plaža Bačvice. “Najprljavija plaža na kojoj sam bio. Ne tratite svoje vrijeme, idite na otoke i tamo doživite čisto more. Ne bih dao ni ovu jednu zvjezdicu da mogu. Puna je opušaka, omota kondoma…”, “Vjerojatno najgora plaža na kojoj sam bio. Prljava, smrdljiva…”
UŽAS NA POZNATOJ HRVATSKOJ PLAŽI: Gomile mrtvih riba plutaju okolo, turisti strahuju od najgoreg
Ako nema WC-a može nužda i u prirodi
Evo još nekih komentara posjetitelja Hrvatske: “Ne mogu razumjeti zašto to nitko ne očisti i zašto ne stave kante za otpatke”, “Sve je puno plastike”, “Nismo imali gdje obavljati nuždu pa smo morali ići u šumu”, “Ovo je prava sramota. Sve je puno smeća, plastične boce, prazne limenke, odbačeni kupaći kostimi i odbačeni iskorišteni WC papir. Zahodi su bili odvratni”.
Stranci komentiraju samo dalmatinske gradove. Za neke od njih pišu da su jako prljavi i smrdljivi, navode da se kante za smeće rijetko prazne, a da domaći ljudi, umjesto u koševe, smeće bacaju na ulici pa vrećice lete na sve strane.
Nedavno je o smeću na Jadranu pisao i Daily Mail, ipak navodeći da je možda dio smeća došao iz Albanije. Prenijeli su Facebook post koji je napisao Robert Pašičko s Geotehničkog fakulteta u Zagrebu, te su preuzeli i njegove fotografije na kojima se vide gomile smeća i plastike. Daily Mail je tako milijunskom čitateljstvu opisivao kako su plaže na Visu uništene smećem, navodili su da se obala guši u smeću, a plažu su čistili jedna majka i njezina djeca. Pitali su se i kako je moguće da čišćenje nije organizirano, nego je spalo na jednu ženu i njezinu djecu.
Nikša Ivanović iz kompanije “Bačvice plaža”, koncesionara najpoznatije splitske plaže, za Slobodnu Dalmaciju otkrio je kakve muke imaju sa smećem koje ostavljaju neodgovorni posjetitelji.
“Mi plaćamo osam čistačica koje se svako jutro slome dok sve ne očiste, posebice nakon što grupe mladih uvečer ostave iza sebe krš, staklo, opuške, smeće… I u sedam sati plaža je čista kao sunce, slobodno provjerite. A onda preko plaže svaki dan prođe oko 20 tisuća ljudi, neki se kupaju, neki samo popiju kavu ili prošetaju, a gdje su oni koji navečer, nakon izlaska u gradu, dođu na plažu. Nažalost, ima naših, domaćih ljudi koji su možda i najveći problem jer ostavljaju smeće iza sebe iako je koš koji metar od njih. Ne možemo mi hodati iza ljudi i učiti ih kulturi. Mislim i da bi se u čišćenje Bačvica trebala više uključiti i gradska “Čistoća”, jer to su zaista enormne količine smeća koje pored sve naše volje i dežurnih radnika nekad nije moguće očistiti, pogotovo što to smeće ostavljaju i ljudi koji su u gradskim prostorima. No, ipak je najvažnije da je kvaliteta mora odlična, a analiza se obavlja svakih 15 dana”, kaže Ivanović.
Damir Perić, ravnatelj Turističke zajednice Dugog otoka, uvjerava pak da smeće na plažu Sakarun dolazi iz Albanije.
“Naša ustanova svake godine čisti plažu u više navrata prije same sezone, tijekom svibnja i lipnja, te plaćamo odvoz smeća. Plažu svakog jutra čiste naši sezonski čuvari motritelji i nemamo takva saznanja budući da su naši čuvari prirode vrlo često bili u obilasku značajnog krajobraza. I ove godine postavili smo tri velika kontejnera za smeće te dvije velike kante i dva koša za smeće na samu plažu, koje je dužna odvoziti JLS, što i radi te s kojom imamo sklopljen ugovor o odvozu smeća. Možda da malo više poradimo na svijesti posjetitelja, jer ovo bi bilo i više nego dovoljno. Što se tiče našeg napora za sprječavanje “prirodnog WC-a”, postavili smo čak pet WC-a koji se uredno prazne i čiste. Svjesni smo što se događa na cijelom području značajnog krajobraza i, kao što vidite, usmjeravamo velike napore (ljudske i financijske) u njegovu zaštitu, ali znamo da ćemo bez zajedničkog rada s ostalim dionicima područja, lokalnim stanovništvom, koncesionarima i samim turistima teško uspostaviti red. Ono što mi vidimo je da od nekoliko institucija koje imaju velike koristi od povećanja broja turista, jedino naša JU ulaže financijske i ljudske napore za očuvanje lokaliteta”, rekao je za Slobodnu Dalmaciju ravnatelj Perić.
(Novi.ba/Slobodna Dalmacija)