STRUČNJACI DOKAZUJU OD ČEGA SE DOBIJA RAK: 10 namirnica za koje nismo svjesni da nas ubijaju, a JEDEMO IH!
Budući da za karcinom nema tačno ustanovljenog i potpuno efikasnog lijeka, to je bolest koja nas najviše plaši.
Rak je treći najveći ubica ljudi, odmah iza srčanih bolesti i moždanog udara.
Rak nije samo jedna vrsta bolesti. Još je Hipokrat dao naziv ovoj skupini oboljenja 400 godina prije Krista. Kancerogene bolesti imaju jednu zajedničku karakteristiku – nekontrolirani rast stanica tumora.
Tumor je naziv za abnormalnu nakupinu tkiva. Ona može biti maligna, zloćudna ili kancerogena, odnosno benigna, dobroćudna ili nekancerogena. Samo maligni tumori napadaju okolna tkiva i metastaziraju.
Maligna oboljenja šire se velikom brzinom iz dana u dan. Stanice raka napadaju organizam tako što ulaze u krvne stanice i kruže cijelim krvotokom. Kada je organizam oslabljen, stanice raka probijaju krvne kanale i napadaju meka tkiva koja su čovjekov glavni obrambeni mehanizam.
Za većinu ljudi riječ “tumor” ima negativne, pa i zastrašujuće konotacije. Kroz rano otkrivanje i pravovremeno liječenje rak ne mora značiti i terminalno oboljenje. Štoviše, i sami možete poduzeti niz koraka kao biste spriječili kancerogena oboljenja.
Rak je naziv koji se koristi za široku grupu bolesti koje karakteriše nekontrolisana dioba ćelija, odnosno sposobnost tih ćelija da prodru u ostatak tkiva, bilo direktnim urastanjem bilo migracijom ćelija do udaljenih područja tijela.
Postoji više od 100 vrsta raka, a svaki dio tijela može biti njime napadnut.
Prema naučnim predviđanjima u sljedećih 50 godina svaki treći čovjek će tokom svog života oboljeti od raka, a više od 30 % slučajeva bolesti moglo bi se spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, izbjegavanjem poroka poput cigareta i alkohola – ali ponajprije izbjegavanjem kancerogene hrane.
Šta uzrokuje rak?
Moglo bi se reći kako je naš organizam doslovno preplavljen smrću. Kosa, nokti, spoljni sloj kože – sve su to mrtve stvari koje svakog sedmice gubimo i odbacujemo – oko 80 posto čestica u zatvorenim prostorima koje se presijavaju na suncu zapravo su mrtve ćelije kože ljudi.
Ipak, većina se tijela sastoji od živih stvari, poput biološke pšenice koja spaljuje hranu za energiju potrebno za disanje i kretanje, grijanje i razmišljanje.
Ćelije organizma su vrlo aktivne i zaposlene dijeljenjem milion puta svakog dana. Fascinantan je proces replikacije instrukcija – DNK za svaku ćeliju kćer zahtijeva kopiranje identičnog lanca tri milijarde nukleotida. U svemu tome, naša tijela ipak nisu savršena.
Svaki put kad se ćelija podijeli, enzimi koji učestvuju u sintezi u prosjeku rade čak oko 120 hiljada grešaka. Puno ili malo, sasvim je nebitno, sve dok se ne dogodi ključna greška koja djeluje kao okidač raka zahvaljujući abnormalnom radu ćelije, rastu.
Razumijevanje mogućih uzroka raka svodi se na razumijevanje uzroka genetskih i DNK mutacija. Hemikalije (poput karcinogena), zračenje, hormoni, hronične upale, loša hrana i virusi su glavni uzročnici raka.
Od davnina je poznato kako hrana koju jedemo ima ogroman učinak na organizam. Dokazano je kako ljudima najviše odgovaraju namirnice iz njihovog podneblja, koje su se kroz dugi niz godina prenošenja gena upisale u naš DNK kod kao zdrave, potrebne i poželje po svom sastavu i nutrijentima, a još su drevni narodi znali kako hrana ima potencijal lečenja, ali može biti i faktor za razvoj bolesti.
Neke su namirnice znatno štetnije od drugih, a stručnjaci izdvajaju ovih 10 kao najopasnijih:
1. GMO hrana
2. Kokice iz mikrovalne
3. Konzervirana hrana
4. Crveno meso s roštilja
5. Šećer
6. Industrijski proizvedena – usoljena, ukiseljena i dimljena hrana
7. Gazirana pića
8. Bijelo brašno
9. Mesne prerađevine
10. Tzv. light i namirnice bez masnoća.