OBJAVILI SU PROGNOZU I NEĆE VAM SE SVIDJETI ŠTA NAS ČEKA: Toplotni talas tek stiže, a to nije JEDINA OPASNOST!

Ljetni vremenski obrasci u Evropi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije najverovatnije će se produžiti, pokazala je nova klimatska studija, u kojoj se navodi i da zagrijavanje Arktika čini toplotne talase na drugim područjima dužim i opasnijim.

Intezivni toplotni talasi koje smo osjetili ovog ljeta nastvit će se, posebno na području SAD, Rusije i Kine. 

Ovo je pokazalo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications. 

Rastuće temperature na Sjevernom polu usporile su cirkulaciju velikih vazdušnih masa i vjetrove, što znači da su front niskog i visokog pritiska vazduha "zaglavili", a to bi moglo dovesti do "vrlo opasnih ekstrema", koji se pojavljuju kad se neuobičajeno visoke temperature zadrže duži period.

U tom slučaju se sunčani dani "pretvaraju" u toplotne talase, kiše u poplave, a raste i opasnost od šumskih požara.

Kratkotrajni toplotni talasi mogu biti prijatni, ali dugotrajni će imati velik utjecaj na društvo, poljoprivredu, ljudsko zdravlje, naveo je jedan od autora studije Dim Koumou, sa Instituta za klimatska istraživanja u Potsdamu.

Usporavanje cirkulacije vazduha već dugo brine klimatologe, iako su se mnogo više bavili zimskim vremenskim obrascima.

Nova studija usresređuje se na ljetne razdoblje, gdje već sad postoji mnogo dokaza da planetarni sistemi vjetrova, i oni u nižim i oni u višim delovima atmosfere, gube svoju sposobnost da mijenjaju vrijeme.

Daleki sjever se zagrijeva od dva do četiri puta brže od globalnog prosjeka, što znači da se smanjuje razlika u temperaturi u odnosu na središnji Zemljin pojas. Kako se temperature izjednačavaju, vjetar ne može nagomilati dovoljno energije i brzine da "pogura" sistem pritiska između Arktika i ekvatora.

Rezultat je manje vjetra i vlažnog vazduha sa mora koji bi olakšao toplotni talas kad se nad tlom akumulira temperatura, kao i veća vjerovatnoća da će se oluje koje se formiraju nad morem probiti u unutrašnjost.

Tako je prošle godine uragan Harvi imao razoran učinak na Teksas, jer se neuobičajeno dugo vremena zadržao nad kopnom, izvlačio vlagu iz tla, da bi je na kraju ispustio u formi najvećeg potopa ikad zabilježenog u Americi. Druga studija objavljena u časopisu Scientific Reports pokazala je da su "zarobljene" planetarne vazdušne struje značajno doprinijele širenju ogromnih šumskih požara u Alberti u Kanadi 2016. godine. 

Naučnici su zabrinuti da će usporavanje vazdušnih struja proizvesti dodatna iznenađenja i pojačati neke druge elemente klimatskih promena.