NE SLUTI NA DOBRO

AMERIČKI ANALITIČAR PROGNOZIRA VELIKI RAT SRBIJE I ZAPADA: Sa Rusijom će osloboditi KiM i CG, A ONDA...

Objavljeno:14.08.2018 - 09:40
A A A Times Arial

U posljednje vrijeme dosta se govori o mogućem oružanom sukobu na Balkanu, a portal "Espreso.rs" donosi analizu trenutnih odnosa, uz upozorenje američkog stručnjaka kako bi se na ovim prostorima mogao desiti rat velikih razmjera.

Tekst prenosimo u cjelosti i bez ikakvih intervencija.

"Oružani sukob između naše zemlje i Sjeverno-atlantskog saveza moguć je čak i u bliskoj budućnosti, ako strane odmah ne počnu da traže kompromis. 

kosovo1

O tome u svom članku u Financial Times-u piše profesor konfliktologije i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džordž Mejson (SAD) Denis Sandol (tekst u prilogu).

Po njegovom mišljenju, uporno širenje NATO na istok i planovi za uključivanje Gruzije i Ukrajine u blok, dovodi Rusiju u bezizlazan položaj.

Poslije okončanja Hladnog rata činilo se da svjetski rat više nije moguć.

treci-svjetski-rat-najtezi-scenarij-kojeg-realpolitika-ne-iskljucuje-o-mogucim-uzorcima-sudionicima-i-tijeku-r-n-7815-5763-1000x600

Ali, dok su u Moskvi stalno govorili o našoj miroljubivosti, spoljna politika Zapada nije pretrpjela bitne promene. Vojni blok NATO nije raspušten, nego je nastavio da učestvuje u mnogim oružanim konfliktima u svetu. Pošto na planeti nije bilo njemu ravne sile koja bi se tome suprotstavila, Savez je uspio da faktički prisvoji funkciju svjetskog arbitra.

Sada, kad Rusija već više nije onakva kakva je bila 1990-ih godina i kad aktivno brani svoje geopolitičke interese, Zapad čini sve da proširi konfrontacije s našom zemljom. Često i na sopstvenu štetu. Stoga scenario američkog profesora Sandola više ne izgleda kao fantazija.

rusija

Ali, da li je naša zemlja spremna za konfrontaciju velikih razmjera sa Zapadom, ako ona počne na nivou koji više nije nivo sankcija?

Vodeći ekspert Centra za vojno-politička istraživanja MGIMO (Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose) Mihail Aleksandrov smatra da je vjerovatnoća velikog rata realno velika, ali da smo mi u stanju da se zaštitimo:

nato

Profesor Sandol je svakako u pravu: politika NATO je dovela do naglog pogoršanja odnosa između Alijanse i Rusije. Blok je za pravac svog djelovanja izabrao opkoljavanje naše zemlje, i sada je stvorena neposredna prijetnja za našu bezbjednost.

Ta tendencija je postala jasna u vreme „cvetne“ revolucije u Gruziji, a sada Zapad pokušava da pod svoju punu kontrolu stavi Ukrajinu.

Faktički, mi već vidimo eskalaciju konflikta. U Ukrajini armija je u ofanzivi, a narodna milicija pokušava da se odupre. U daljem toku događaja moguć je dolazak dobrovoljaca iz Rusije, početak ofanzive na Kijev i zauzimanje prestonice. Zapad povećava svoju pomoć Ukrajini, tako da će Rusija morati da se umiješa i da, sada već sa sopstvenim oružanim snagama, izađe na granicu Ukrajine i Pridnestrovlja.

nato

A tada će od NATO zavisiti hoće li se Alijansa umiješati ili ne. Ako se umiješa, to će biti rat velikih razmjera. Samo, NATO nema snaga i resursa za rat sa Rusijom. Armija NATO je, svakako, mnogobrojna, ali ona je razbacana na mnogim tačkama svijeta i nije sposobna za vođenje konsolidovanih borbenih dejstava. Osim toga, NATO u Evropi nema dovoljno teške tehnike, municije, a i logistika je slabo razvijena.

Stoga, teoretski, Rusija mirno može da izbije na Balkan, pregazivši Bugarsku i Rumuniju. Moguće je izgraditi savez sa Srbijom i zajedno osvojiti Kosovo i Crnu Goru. Faktički, mi bi tako zatvorili NATO u polukrug. Dakle, imamo dobre mogućnosti.Naravno, NATO se može dodatno naoružati, skupiti vojsku.

natoo

Ali ni mi nećemo sedeti skrštenih ruku. Sprovešćemo djelimičnu mobilizaciju, prebaciti vojsku sa Urala, gdje imamo velike rezerve oružja.

Uzgred , NATO to nema, oni su uništili sve rezerve. Mi na Uralu imamo 10 hiljada tenkova, i potrebno je nekoliko meseci da bi se oni doveli u stanje borbene gotovosti. Mi imamo i mobilizacionu rezervu, a NATO nema. Oni mogu da izgrade milionsku armiju, a mi prilično brzo možemo da stavimo pod borbenu gotovost armiju od dva-tri miliona vojnika.

Najverovatnije je da će taktičko nuklearno oružje biti upotrebljeno. NATO ima premoć u avijaciji, i zbog toga će naš zadatak biti da brzo uništimo njihove aerodrome. Za to će biti potrebno da se iskoristi taktičko nuklearno oružje, posebno, krilate rakete. Mi nemamo dovoljan broj raketa srednjeg dometa, ali imamo rakete na avionima, brodovima i podmornicama, sposobne da pogode bilo koju tačku u Evropi.

nato

Poslije togo će početi rat iscrpljivanja sličan Prvom svjetskom ratu. Elektronski sistemi će biti izbačeni iz stroja, a bez njih neće biti moguća upotreba NATO oružja visoke preciznosti, a Alijansa i nema mnogo takvog oružja. NATO će morati da ratuje običnim naoružanjem, a na Zapadu njime slabo umiju da ratuju.

Tako da nije fakat da će pobeda biti na strani Zapada. Mislim da NATO generali to razumiju i u poslednje vreme nastoje da se ne hvališu svojom moći.

rusija

Zar NATO ne zatvara obruč oko Rusije i bez te dovoljne moći?

Sada se prednost daje poluratnim metodama, kombinacijama političkog nasilja sa akcijama diverzantskih grupa. U suštini, veliki rat nije potreban NATO. On može zatrebati nama, ako zaključimo da ne uspevamo da se izborimo sa situacijom. Mi ćemo jednostavno morati da odgovaramo asimetrično.

Ali strategija NATO je da političkim i poluratnim metodima osvoji postsovjetski prostor, kao što se to sada događa na Ukrajini. Zatim će početi da destabilizuju situaciju na Sjevernom Kavkazu, u Povoložju, da blokiraju naše trgovačke puteve i isporuke energije. To jest, NATO računa na iscrpljujći konflikt, koji će dovoditi do postepenog slabljenja Rusije, otcjepljenja njenih teritorija od nje i, na kraju krajeva, do nestanka zemlje.

Ali mi smo taj plan srušili na Ukrajini, prešavši na aktivno djelovanje. Nažalost, mi nismo izbili na granice bivšeg SSSR. Da jesmo, u NATO bi sada razmišljali ne o osvajanju post-sovjetskog prostora, već o sopstvenoj odbrani, izgradnji bastiona u Istočnoj Evropi za slučaj naše invazije.

Zapad protiv nas vodi neobjavljeni rat, a naše rukovodstvo želi da izgleda kao dobrica pa govori o nekakvom partnerstvu.

rusija1

 Proizilazi da uspjeh planova Zapada leži u našoj neodlučnosti.

Potpuno tačno. Trebalo je 2008. godine demonstrativno slomiti Gruziju, izvesti Saakašvilija pred sud, postaviti tamo prorusku vlast. Tada se Zapad ne bi usudio da se umiješa na Ukrajini. Ali svi su vidjeli našu neodlučnost, kad smo se ograničili na Abhaziju i Južnu Osetiju. Zato su i organizovali prevrat na Ukrajini, i opet mi opet vodimo «dugu igru».

Neki računaju na raskol između Evrope i SAD. A to su pokušavali da naprave još i Staljin i Hruščov, a Gorbačov je pokušavao da manevriše sa Njemačkim. Ne treba sada po deseti put da nagazimo na iste grablje. Takvom taktikom se iscrpljuju resursi, umesto da se pređe u odlučnu akciju.

Iako bi mi sada mogli da napravimo probleme Amerikancima na Bliskom Istoku, oko Saudijske Arabije. I cijene nafte bi opet skočile.

nafta

Dok je Janukovič bio zakoniti predsjednik, ukrajinska armija nije branila režim u Kijevu. Mi smo tada mogli da uspostavimo na Ukrajini prorusku vlast, ali smo propustili priliku.

 Na Zapadu govore da privreda Rusije predstavlja svega – 2,5% svjetskog BDP i da se, ako postoji takva želja, naša zemlja može vrlo brzo da se slomi samo ekonomskim merama.

To prosto zvuči smiješno! Rusija kontroliše veći dio svetskih resursa, ima ogromnu teritoriju, najveći nuklearni potencjial. Ako bi postojala takva želja, mogli bismo da uništimo i Evropu i SAD. Staljin nije imao takve mogućnosti, a mi ih imamo.

Što se tiče same ekonomije, udio Zapada u svetskoj ekonomiji se postojano smanjuje i sada se kreće oko jedne trećine. To znači da bi se moglo živjeti i bez Zapada. U svoje vrijeme Sovjetski Savez je imao punovredne trgovačke odnose samo sa Avganistanom i Iranom, pa je uspeo da opstane. Sada su nam partneri Kina, Indija i mnoge druge zemlje.

rusija

Zapadu je ostala poslednja poluga delovanja na ostale države – kontrola nad finansijama. Ali već govore o međusobnim plaćanjima u nacionalnim valutama u okviru BRIKS.

 Pri vojnoj konfrontaciji važan je stav stanovnika, njihova spremnost da nešto žrtvuju.

 Kada je Putin uspio da povrati Krim, imao je nevjerovatnu podršku. Takav nivo povjerenja uživao je, možda, samo Aleksandar Prvi kada je osvojio Pariz, ili Staljin kada je osvojen Berlin. Ali, kasnije je taj dinamizam izgubljen, nema vidljivih uspjeha na međunarodnoj sceni, rublja pada, privreda slabi. A to iritira. Kada bismo osvojili celu Ukrajinu, onda bi narod bar znao zbog čega trpi. Osim toga, u oblastima Novorusije se nalazi ogroman industrijski potencijal i izvanredno plodno zemljište.

Drugi problem su – predstavnici «pete kolone». Evo u Moskvi uvode naplaćivanje parkiranja, objedinjuju škole i bolnice. Takva politika razdražuje građane.

 A da li je zapadno društvo spremno da ratuje sa Rusijom?

sirija-ruski-avioni

Male države Istočne Evrope neće ratovati. Ratovaće Nemci i Anglosaksonci, i možda im se pridruže Francuzi. Tu su još i mrzitelji Rusije kao što su Poljska i pribaltičke zemlje. Nažalost, pristalice Rusije na zapadu nemaju nikakv uticaj. I u nacističkoj Nemačkoj je postojao pokret otpora, ali nije on tamo vedrio i oblačio. Sve elite su potčinjene «vašingtonskom obkomu»

.Da li će konfrontacija Rusije i NATO postati katalizator za konflikte u drugim delovima planete?

Svakako. Čim počne rat u Evropi, Kina će iskoristiti priliku i zauzeti Tajvan. Sejverna Koreja će napasti Južnu Koreju s ciljem ujedinjenja zemlje. Iran će sigurno napasti Saudijsku Arabiju. Nastaće jedinstvena situacija u kojoj će svi resursi Zapada biti koncentrisani u Evropi, i on neće imati mogućnost da utiče na situaciju u drugim regionima svijeta. Dakle, nastaće pravi haos.

sirija1

Po mišljenju potpredsjednika Akademije za geopolitičske probleme, Konstantina Sokolova, rat između Rusije i NATO je već počeo, samo što se odvija u neobičnoj formi:

Po mom sudu, nastojanje Zapada da udari na Rusiji postalo je očigledno. U pitanju je samo karakter rata. To je oblik rata opisan u koncepciji nacionalne bebejdnosti SAD. Radi se o «svjetskom građanskom ratu».

Mi smo sada svedoci slabljenja rublje, kraha malog i srednjeg biznisa u Rusiji, pada cena nafte. Faktički, borbena dejstva su već počela. Prosto, neće biti međusobnog objavljivanja rata, neće biti linije fronta.

Za građanski rat su karakteristične različite grupacije koje ratuju međusobno. Neće biti očiglednog spoljašnjeg protivnika, nego će se vidjeti opozicija koja ratuje sa vlastima. To je jednostavno drugačija tehnologija rata.

Rat podrazumjeva uzajamne napade.

Hoće li Rusija uspjeti da uzvrati Zapadu?

sirija

Ja govorim o «svetskom građanskom ratu», a u njemu se neće sukobljavati Rusija i Zapad, nego različite svetske socijalne grupe. Recimo, da li su u Rusiji oligarsi patrioti naše zemlje? Ne, oni su predstavnici sile koja napada Rusiju, ruši njenu privredu.

Postoje narodi, a postoje i štićenici svjetskih finansijskih grupa. Treba misliti u tim kategorijama. Nova taktika je – uspostavljanje vlasti koja uništava stanovništvo pomoću društvenih reformi.

 Da li Rusija može da se zaštiti?

– Naravno, narod mora da se brani. Prije svega, treba da se zaštitimo na duhovnom, moralnom nivou. Treba da se suprotstavimo uticajima koji nam dolaze sa Zapada, da čuvamo tradicionalne vrijednosti. Sada na svetu postoji Rusija sa svojim vrijednostima kolektivizma, i postoji vlast «zlatnog teleta» koja nas napada.

Ali biće i oružanih sukoba.

Svakako, biće. Ali to će biti sukobi nedržavnih formacija. Evo upravo sada svi raspravljaju o tome kako se boriti protiv «Islamske države». A da li je pri tome neka zemlja objavila rat nekoj drugoj? Ne, jer se ne bore one između sebe. Ljudi se okupljaju po pripadnosti religioznoj ili socijalnoj ideji, a ne državi, i upravo to i jeste obilježje građanskog rata.

Da li mi preduzimamo nekakve napore da nas ne bi porazili u globalnoj konfrontaciji?

Sada spašavaju vojno-industrijski kompleks. Ali, sistem obezbjeđenja nacionalne bezbjednosti je daleko složeniji. Neophodan je sistemski pristup, kojeg, na žalost, za sad nema.

Da li je moguć «vreli» sukob na teritoriji Rusije?

rusi-avioni-sirija

Naši protivnici su u septembru demonstrirali svoju snagu. Kada je većina javnosti podržala rusku politiku u Krimu i Ukrajini, u Moskvi su izašli ljudi pod liberalnim sloganima. To je bio trening. Naši neprijatelji mogu u Moskvi napraviti i «majdan» i druge nerede.

Ali problem je u tome što vlast sama izaziva nezadovoljstvo. Eto, mene su natjerali da sklonim kola iz dvorišta, uvode plaćanje parkiranja, uklonili su sve male prodavnice – u velikim trgovinama je sve postalo skuplje. Faktički, mene tjeraju iz moje zgrade, dovode me «u sklad sa standardima». A sad još dolazi masovno otpuštanje iz malih i srednjih preduzeća. Ljudima neće preostati ništa drugo nego da idu na mitinge.

 Ima li šansi da javno mnjenje na Zapadu ne podrži rat protiv nas?

 Svakom je Bugarinu, bez obzira na stepen kvalifikacija, jasno da je rukovodstvo Bugarske u vezi sa «Južnim tokom» donosilo odluke koje nisu bile u nacionalnom interesu. Već se vidi da su elite u Evropi – predstavnici svjetskih oligarhijskih struktura i da na kontinentu nije ostalo ništa od vlasti naroda.

Moramo shvatiti da naš protivnik nije običan Amerikanac ili Englez, već su to vlasnici finansijskog kapitala. Oni su riješili da međusobno zavade narode. Svjetska oligarhija ne treba da misli da je ona bezbjedna. Eto šta treba da shvate žitelji Rusije i Zapada.

 

 

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!