Birački odbori najslabija karika Općih izbora 2014. u BiH

Koalicija „Pod lupom“ je napravila skoro 100 prijava CIK-u na nepravilnosti izbornog dana, na šta se ove nepravilnosti odnose?

Koalicija 'Pod lupom' predala je Centralnoj izbornoj komisiji BiH listu od 96 izbornih nepravilnosti prijavljenih tokom izbornog dana, za koje je ocijenila da predstavljaju kršenje Izbornog zakona BiH. Prijavljene nepravilnosti rezultat su posmatranja posmatrača Koalicije na biračkim mjestima na kojima su bili prisutni i u lokalnim izbornim komisijama. Pored ovoga, sumarni pregled nepravilnosti sadrži i prijave građana koje su zabilježene u bazi podataka putem web stranice www.podlupom.org i besplatnog telefonskog broja 080 05 05 05. Što se tiče njihove vrste, nepravilnosti koje smo mi uočili su raznolike: otvaranje biračkih mjesta sa zakašnjenjem, fizičko nasilje na biračim mjestima, prijetnje glasačim, fotografiranje listića od strane glasača nakon glasanja, aktivnosti predstavnika političkih stranaka u blizini biračkih mjesta i drugo. Sve ovo su nepravilnosti za koje smo mi smatrali da predstavljaju kršenje Izbornog zakona BiH I da o njima trebamo obavjestiti Centralnu izbornu komisiju. CIK, kao najmjerodavnije tijelo za provođenje izbora, treba odlučiti da li je ovo nešto o čemu se treba izjasniti i djelovati. Koalicija inače nema pravo da ulaže prigovore na izborni proces, pa su sve ove zabilježene nepravilnosti poslane u formi obavještenja.

S obzirom da ste pokrili „samo“ 30% biračkih mjesta u BiH, možemo li reći da se ipak radilo o velikom broju nepravilnosti, i da izborni dan i nije protekao fer i pošteno, i u skladu sa Izbornim Zakonom?

Uzorak od 30% biračkih mjesta zapravo obuhvata preko 1300 biračkih mjesta raspoređenih ravnomjerno po cijeloj Bosni i Hercegovini, tako da smatramo da možemo utemeljno govoriti o određenim trendovima u ukupnom izbornom procesu. Pored posmatrača na biračkim mjestima, Koalicija je imala posmatrače u svakoj lokalnoj izbornoj komisiji, kojih je 142 u BiH, te 50 mobilnih timova širom zemlje sastavljena od po dva posmatrača, te se sva naša zapažanja i zaključci temelje na informacijama sa terena. Naravno, to ne znači da se nepravilnosti nisu desile tamo gdje Koalicija nije imala posmatrače, iako su možda bili prisutni drugi posmatrači, domaći ili međunarodni. Naprotiv, određene nepravilnosti su se dešavale i na biračkim mjestima gdje smo bili prisutni u smislu preceduralnih i tehničkih grešaka biračkih odbora, nedovoljna upoznatost članova biračkih odbora sa njihovim zadacima i obavezama i sl. Međutim, kada ocjenjujemo uspješnost provođenja izbora moramo se voditi zabilježenim trendovima, pitanjima poput: koliko su uočene nepravilnosti uticale na demokratsko izražavanje volje birača i slično. S tim u vezi, prilikom objavljivanja izvještaja Koalicije objavljenog 13.10. (http://podlupom.org/bih/vijest.php?ID=32), naša generalna ocjena bila je da je izborni dan u BiH  prošao u demokratskoj i fer atmosferi i u skladu sa izbornim zakonom i pravilima, uz manji broj nepravilnosti i incidenata. Istovremeno, ne umanjujemo značaj uočenih nepravilnosti, naprotiv, u periodu nakon izbornog dana  aktivno radimo na izradi finalnog izvještaja Koalicije koji će sadržavati i preporuke za unapređenja izbornog procesa kako bi se u budućnosti smanjile mogućnosti za ovakve pojave.

Nevažećih glasačkih listića, samo za člana Predsjedništva BiH je bilo preko 88 000 hiljada, o čemu se ovdje zapravo radi, koja su vaša saznanja, možemo li reći da su špekulacije oko „namještanja“ izbora možda tačne?

Koalicija se ne bavi ''špekulacijama'' kada je riječ o ovako ozbiljnim pitanjima. Podaci govore da se broj nevažećih listića za neke nivoe kreće i do 10% što jeste visok procenat. Radi poređenja, u Hrvatskoj se taj broj na izborima kreće od 0,5% do 2% u ovisnosti od vrste izbora. Ipak, kompleksnost unutrašnjeg uređenja BiH koje se prenosi i na izborni proces, preferencijalno glasanje za izbor u zakonodavna tijela izgleda i dalje ostavljaju nedoumice određenom broju birača o tome kako ispravno glasati. Takođe, uvijek postoji i određeni broj birača koji izađe na izbore, ali bez namjere da glasaju pa se dešava da se ubacuju prazni listići ili se isti namjerno poništavaju ispisivanjem poruka ili pogrešnim glasanjem, što takođe predstavlja legitiman način izražavanja volje. Što se tiče zapažanja Koalicije na biračkim mjestima na kojima smo bili prisutni, možemo reći da nismo zabilježili "incidente" prilikom postupka proglašavanja nevažećih listića - na 98% biračkih mjesta na kojima su bili naši posmatrači ova praksa je obavljena u skladu sa važećim procedurama i aktima.   
Kako komentirate to da je CIK u roku 24 sata prebrojao više od 70% glasačkih listića a ostatak je brojao danima, do isteka zakonskog roka?
Istina, proces brojanja glasova jeste trajao duže nego što je to bio slučaj prije 4 godine. Ako se sjetimo, na Opštim izborima 2010. godine imali smo rezultate sa ogromne većine biračkih mjesta, čak i po svakom biračkom  mjestu zasebno, u toku noći, ali je došlo do preopterećenja sistema i u jednom trenutku je stao unos podataka iz lokalnih izbornih administracija. Sada je taj proces trajao duže i to je istina. Međutim, mora se konstatovati da se nije dešavalo ništa alarmantno ili suprotno Izbornom zakonu - osim što je nastala situacija iziskivala dodatno strpljenje svih zainteresovanih, posebno političkih subjekata. Naime, Centralna izborna komisija BiH nije 'probila' niti jedan Zakonom definisani rok za objavu kako preliminarnih rezultata izbora, tako i potvrđenih rezultata. Ono što se dogodilo jeste da se podaci o rezultatima sa određenog broja biračkih mjesta nije slagao u testu tačnosti tj. u tehničkom smislu "nije odgovarala matematika"  - broj zaprimljenih glasačkih listića za svaki nivo/utrku ne odgovara zbiru iskorištenih glasačkih listića (važećih i nevažećih) i neiskorištenih glasačkih listića. Ovo se primarno dešavalo zbog nedovoljne educiranosti biračkih odbora, što se ovaj put pokazalo kao jedan od ključnih problema odugovlačenja procesa utvrđivanja preliminarnih rezultata glasanja. Naravno, postojali su i slučajevi gdje se ne može utvrditi rezultat, a na kojima postoji mogućnost da se desila određena vrsta nepravilnosti, na šta su upozoravali predstavnici političkih partija. S tim u vezi, politički subjekti su ulagali prigovore CIK-u za ponovna brojanja glasačkih listića. CIK je naložio ponovno brojanje na ukupno 175 biračkih mjesta, kako po službenoj dužnosti tako i prihvatanjem blagovremenih i opravdanih prigovora političkih subjekata.

Šta treba unaprijediti u Izbornom zakonodavstvu BiH, šta su najslabije karike ovog procesa?

Izborni zakon BiH i podzakonski akti nude dobru osnovu za održavanje demokratskih i fer izbora. Ipak, postoji prostor za unapređenja, naročito u smislu zabilježenih nepravilnosti, kao i zloupotrebe određenih propisanih procedura. S tim u vezi, možemo napomenuti neke od uočenih problema oko čijih rješenja će i Koalicija dati svoje mišljenje u finalnom izvještaju o izborima planiranom za decembar 2014. godine: imenovanje članova biračkih odbora koje nominuju politički subjekti; obučavanje članova biračkih odbora, a naročito njihovo testiranje koje se mora podići na viši nivo kako bi se izbjegle tehničke nepravilnosti; zloupotrebe službenog položaja, odnosno javnih resursa od strane političkih partija koje u izbornu utrku ulaze sa pozicija vlasti na bilo kom nivou (uključujući i lokalni) i javnih službenika koji predstavljaju političke stranke i koji su takođe kandidati na izborima; nepoštovanje zvaničnih rokova za početak predizborne kampanje, gdje političke partije koriste labave odredbe izbornog zakona koje regulišu ovu oblast. Zatim, za ove izbore zabilježeno je relativno proizvoljno odlučivanje od strane biračkih odbora o tome da li se može glasati sa isteklom ličnom kartom, da li treba imati potvrdu od CIPS-a i sl,  što nikako ne smije biti odluka biračkog odbora niti bi praksa smjela varirati od jednog biračkog mjesta do drugog. S druge strane, kada govorimo u širem kontekstu izbornog zakonodavstva, govorimo i onim pitanjima koja mogu imati efekte na izborni porces i Izborni zakon, ali ovise o političkoj volji i nisu u nadležnosti izborne administracije. Na primjer uvijek su aktuelna i pitanja izbornog praga: da li taj prag treba ostati 3% ili ga treba podići kako bi se, uslovno rečeno, uozbiljila politička scena u BiH. Tu je i neriješeno pitanje po presudi Sejdić-Finci; pitanje nejednake težine biračkog glasa u ovisnosti od izborne jedinice; evidentne zloupotrebe nacionalnog izjašnjavanja zarad dobijanja mandata; i slično. Sva ova pitanja će tražiti odgovore i otvarati stručne i javne rasprave u periodu do narednih opštih izbora Koalicija će stajati na raspolaganju svim zainteresovanim stranama sa svojim resursima kako bi smo dali doprinos unapređenje pravnog okvira koji će još jače obezbjeđivati izbornu volju birača.