ANALIZA: Evo zašto će sutra AKP opet slaviti u Turskoj

U nedjelju, 7. juna, građani Turske će ponovno u manje od 15 mjeseci već treći put izaći na birališta, kako bi izabrali poslanike Velike narodne skupštine Turske, koja broji 550 zastupnika. 

Podsjećamo, u martu prošle godine održani su lokalni izbori, a predsjednički izboru u avgustu iste godine.

Inače, na ovim parlamentarnim izborima učestvovat će čak 31 politička stranka, koje će se takmičiti  za glasove 56.641.000 birača. 

Ipak, četiri stranke se itekako izdvajaju. Tu je prije svega AKP, Stranka pravde i razvoja, koja je osnovana 2001. godine. Predsjednik stranke je sadašnji premijer Ahmet Davutoglu. 
To je ujedno vodeća politička stranka u Turskoj, čiji je fokus na građanskim i vjerskim slobodama. Također, nastoje mirnim putem iznaći rješenje za kurdsko pitanje, ali i  vratiti vojsku, policiju i sudstvo u svoje ustavne okvire. 

Upravo tokom svoje 12-godišnje vladavine ova stranka spasila je Tursku velike krize, a dokaz tome je i činjenica da je ova zemlja trenutno 17. ekonomska svjetska sila. AKP je tokom vladavine uspio povećati bruto domaćeg proizvoda gotovo četiri puta, na 800 milijardi dolara, a godišnji prihod po stanovniku se utrostručio, pa sada iznosi više od 11.000 dolara.

Turski izvoz se sa 40 milijardi dolara popeo na 160 milijardi dolara godišnje. Devizne rezerve u centralnoj banci su povećane pet puta. Isplata duga prema MMF-u, čija otplata je trebala trajati 50 godina, završena je za samo 11 godina.

To su i glavni razlozi zbog kojih AKP očekuje uspjeh. Predstojeći parlamentarni izbori su vrlo važni za ovu partiju. Sadašnji predsjednik stranke AKP i vlade Ahmet Davutoglu, prvi put izlazi sa strankom na izbore poslije 12-godišnjeg vođenja karizmatične ličnosti, kao što je Recep Tayyip Erdogan.

Za osnivača ove stranke i sadašnjeg predsjednika Republike Turske, izbori su posebno važni zbog reforme predsjedničkog sistema iz parlamentarnog u (polu)predsjednički sistem, jer tako faktički može voditi Tursku na osnovu programa stranke  (Turska 2023. – ulazak među 10 najrazvijenijih ekonomija na svijetu).

Turski predsjednik, inače, očekuje da će na predstojećim izborima u nedjelju njegova Partija pravde i razvoja (AKP) osvojiti dvotrećinsku parlamentarnu većinu, što bi mu omogućilo da progura promjenu Ustava kojom bi se uvećala nadležnost predsjednika zemlje (o čemu smo pisali gore).

Najozbiljniji protukandidat AKP-u je CHP, Republikanska narodna stranka. Osnovana je daleke 1919. godine i najstarija je politička stranka moderne Turske. 

Sekularna je politička stranka prema uzoru na evropske socijaldemokratske stranke. Predsjednik stranke je Kemal Kılıcdaroglu, koji je po vjerskoj pripadnosti pripadnik šijitske sekte Alavita.

CHP je imala važnu historijsku ulogu poslije osnivanja od strane oca Turske republike Mustafe Kemala Ataturka. Stranka je vodila Tursku u kritičnim vremenima poslije Drugog svjetskog rata, kada je Tursku promijenila u modernu zapadnu i razvijenu državu. U 80-tim i 90-tim godina prošlog stoljeća CHP gubi smjer i sa svojim koalicionim partnerima gurnula je državu u duboku ekonomsku krizu. Na izborima se očekuje, da ova stranka osvoji do 30 % podrške birača.

Tu su još MHP (Stranka nacionalnog pokreta), koja je osnovana 1969. godine, kao i HDP (Demokratska stranka naroda), osnovana prije tri godine. Važno je napomenuti da HDP prvi put izlazi na izbore kao stranka. 

AKP je pristalica povećanja stope rađanja i nataliteta, a protivi se bilo kakvom nasilju nad ženama. 

CHP i MHP su, s druge strane, za pomoć najsiromašnijim porodicama, te za povećanje broja zaposlenih žena u sudstvu. 

Erdogan je u protekloj deceniji osigurao bolju budućnost Turske, stabilizirao je i vratio na regionalnu i svjetsku scenu. Dokazao je, da je lider nove Turske republike. Takva politika je stvorila i protivnike, koji ne žele snažnu i utjecajnu Tursku. Za biznismene i strane investitore Erdogan istovremeno znači sigurnost i stabilnost njihovih investicija.

Turska je zahvaljujući  upravo ovom čovjeku postala »oaza mira« u nemirnoj regiji (građanski rat u Iraku i Siriji, iranski nuklearni program i prijetnje Zapada, nestabilnost u Crnom moru poslije ruske aneksije Krima). Turski građani žele očuvati sva pozitivna dostignuća sadašnje vlade, od društvenog blagostanja, dobrih uvjeta za poslovanje do visokog ekonomskog rasta.

Smanjenje stope rasta turske ekonomije posljednjih godina će pokušati iskoristiti opozicija kako bi s vlasti svrgnula vladajuću stranku Recepa Tayyipa Erdogana.

"Oni govore dok mi radimo" - pod ovim sloganom vladajuća Partija pravde i razvoja u Turskoj izlazi na iduće parlamentarne  izbore.

Oslanjaju se na dugu listu najvažnijih dostignuća, posebno na području ekonomije. 

"Kada smo došli na vlast, naša država je molila Međunarodni monetarni fond za pomoć. Radili smo danju i noću kako bismo promijenili smjer kojim ide ova zemlja", rekao je turski premijer Ahmet Davutoglu na nedavnom predizbornom skupu u Istanbulu.

Čini se da je i opozicija shvatila da je ključ uspjeha AKP ekonomija, koja ih je održala na vlasti svih ovih godina.

Stoga u ovoj predizbornoj kampanji više nema upozorenja na opasnost gubitka sekularnog statusa države.

Sada i opozicija nudi ekonomski plan, a na svoje liste je uključila veliki broj ekonomskih stručnjaka. Pred njima je težak posao.

Predizbornu kampanju obilježile su i optužbe lidera Republikanske narodne partije (CHP) Kemala Kicdaroglua, koji tvrdi da Erdogan ima zlatne šolje u palati.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je opoziciju da obiđe njegovu predsjedničku palatu i pronađe bar jednu od navodnih zlatom obloženih WC šolja. Erdogan se zarekao da će dati ostavku ako takva šolja bude pronađena.

Palatu turskog predsjednika s 1.150 soba, u čiju je gradnju uloženo 490 miliona eura, njegovi kritičari osuđuju kao besmislenu ekstravaganciju i dokaz kako sve više klizi u autokratiju.

Kilcdaroglu se pred okupljenim pristalicama nedavno zapitao kako bi Erdogan mogao da zastupa narodnu volju kad sjedi na WC šolji obloženoj zlatom.

Turski predsjednik je na ovo odgovorio šaljući zvaničnu pozivnicu u sjedište Kilcdarogluove stranke, pozivajući ga da potraži zlatne WC šolje u palati u koju se uselio augusta prošle godine.

Predsjednička palata se nalazi u predgrađu Ankare, pokriva površinu od oko 200.000 metara kvadratnih i više od 30 puta je veća od Bijele kuće, a veća je čak i od Versajske palate.

Erdogan je više puta branio ovo zdanje, kao "umjetničo djelo" koje predstavlja modernu Tursku u brzom usponu.

Ipak, ove insinuacije ne bi trebale utjecati na AKP, od koje se očekuje da opet izađe kao izborni pobjednik.