Prepoznajte toplotni udar: Ovo je popis stvari zbog kojih imate veće šanse da vas strefi

Toplotni udar je jedna od najtežih komplikacija termičkog stresa.

Toplotni udar nastaje u momentu kada tjelesna temperatura naglo poraste preko 41 stepen, usljed izlaganja organizma velikoj toploti. Proces naglog rasta temperature dešava se u vrlo kratkom vremenskom roku, za svega deset do petnaest minuta, a prate ga brojni simtomi.

Jedan dio populacije skloniji je toplinskom udaru više nego drugi ljudi jer neka zdravstvena stanja utječu na sposobnost tijela da koristi svoju najbolju obranu protiv visokih temperatura, povećavanje protoka krvi krvnim žilama ili da uoće prepoznaje kada se osjećaju pregrijano. Saznajte sve o rizičnim faktorima i zdravstvenim stanjima koja pojačavaju rizik iscrpljenosti zbog vrućine i toplotnog udara.

Dob

Djeca ispod 4 godine su manje sposobna osjećati simptome iscrpljenosti zbog vrućine i moraju se oslanjati na starije da nešto poduzmu. Osobe iznad 65 godina ne adaptiraju se brzo na promjene temperature i vjerojatnije je da piju lijekove koji utječu na termoregulaciju tijela. Stariji od 65 godina čine 36 posto smrtnih slučajeva zbog toplotnog udara.

Srčane bolest

Koronarna arterijska bolest, ateroskleroza znači da su arterije otvrdnule ili se suzile. Ovo stanje otežava krvnim žilama da se rašire da bi povećale protok krvi. Zbog toga se tijelo tijekom vježbanja ili u uvjetima ekstremne vrućine teško prilagođava višim temperaturama.

Debljina

Zbog prekomjerne težine ljudi zadržavaju više tjelesne topline. Oni većeg indeksa tjelesne mase vjerojatnije pate od stanja koja utječu na cirkulaciju kao srčane bolesti. Odrasle osobe koje su pretile 3,5 puta vjerojatnije mogu doživjeti fatalni toplotni udar nego osobe primjerene težine.

Visok krvni pritisak

Hipertenzija utječe na protok krvi i onemogućava tijelu da se samo rashladi. Vrućina može biti uzrokom još višeg tlaka što stvara još jači stres na termoregulacijske kapacitete tijela u usporedbi s osobama normalnog tlaka.

Dijabetes TIPA I I II

Oba tipa dijabetesa utječu na širenje krvnih žila. Tijelo može kasniti u širenju krvnih žila kada je tijelo zagrijanije. Loše reguliran dijabetes može izazvati neuropatiju, oštećenje živaca koje mijenja sposobnost znojenja.

Respiratorne bolesti

Respiratorne bolesti poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti. Kad je temperatura visoka, tijelo radi prekovremeno da bi obavilo osnovne zadaće, uključujući disanje. Ekstremne temperature mogu biti opasne i izazvati napade astme. Bez obzira na dob, atletske sposobnosti ili zdravstveno stanje, čuvanje od sunca i vlage može spasiti život.

Aktivnosti planirajte ranije ujutro ili kasnije uvečer kada nije toliko vruće i ostanite u hladu kada je god moguće. Pijte dovoljno tekućine, nemojte piti zaslađena niti alkoholna pića. Nosite prozračnu odjeću svijetlih boja. Odmarajte se i ne žurite. Po mogućnosti sklonite se unutra, gdje ima klime. Stavljajte zaštitna sredstva. Opekline pojačavaju rizik dehidracije i iscrpljenosti od vrućine.