Kako istrenirati mozak tako da ne razmišlja previše?

Problemi... Svi ih imamo. Neki su manji, neki veći. Međutim, šta god da život nosi, jedna je istina: razmišljamo o njima. Razmišljamo o rješenjima i brigama, produktivnim ili neproduktivnim. 

Ponekad i samo razmišljanje može postati takva konstanta da je gotovo nemoguće prestati. Međutim, ako želimo živjeti u trenutku, moramo naučiti kako da obuzdamo misli. 

Problem s kojim smo se svi suočili jeste daj što, koliko god se trudili prestati razmišljati, to intenzivnije razmišljamo. 

Šta možemo uraditi povodom toga?

Prema budističkom učenju i zapadnjačkoj psihologiji, ključ je u učenju prihvatanja i puštanja. Sljedećih pet strategija pomoći će vam da prestanete pretjerano razmišljati kako bi mogli početi živjeti.

1. Vježbajte život u trenutku uz pomoć pomnosti

Istraživanje profesora Normana Farba sa Univerziteta u Torontu iz 2007 godine donijelo je nova otkrića u našem razumijevanju pomnosti i neurološke perspektive. Istraživanje je pokazalo da ljudi imaju dvije različite mreže u mozgu pomoću kojih se nose sa svijetom. Prva mreža je za doživljavanje iskustava i nazvana je „osnovna mreža“. Ta mreža se aktivira kad se ne dešava mnogo toga i kada počnete misliti o sebi. Uključena je u planiranje, sanjarenje i razmišljanje. 

Druga mreža nazvana je „mreža za direktno doživljavanje“. Kad je ova mreža aktivna, aktivira se posve novi način doživljavanja iskustava. Ne razmišljamo namjerno o prošlosti ili budućnosti, o drugim ljudima ili o sebi. Umjesto toga, mi doživljavamo informacije koje primamo pomoću čula. Naprimjer, ako se tuširamo, ova mreža se aktivira kada primijetimo kako topla voda dotiče naše tijelo. 

Interesantno je to da su ove dvije mreže obrnuto korelirane. Ako imate nadolazeći sastanak i razmišljate o njemu dok perete suđe, manja je vjerovatnoća da ćete primijetiti posjekotinu na ruci zato što je mreža odgovorna za direktna iskustva manje aktivna u tom trenutku. Ne doživljavate svoja čula intenzivno. Nasreću, situacija je ista i obrnuto. Kad s namjerom fokusirate pažnju na nadolazeće čulne podatke, kao što je osjećaj vode na rukama dok perete posuđe, manje ćete koristiti običnu mrežu odgovornu za razmišljanje. 

Šta to znači za pretjerano razmišljanje?

Svaki put kad namjerno aktivirate mrežu za direktno doživljavanje koristeći svoja čula, smanjujete aktivnost obične mreže koja je zadužena za pretjerano razmišljanje. Upravo zbog toga vježbe disanja prilikom meditacije dobre su za sprječavanje pretjeranog razmišljanja zato što je pažnja pokusirana na čulno iskustvo disanja. U tom trenutku, vaša čula su življa.

Fokusiranje na čulne podatke može se primijeniti bilo kada. Jednostavno se povežite sa svojim čulima, bilo da je riječ o tome kako vaša stopala dodiruju pod ili kako vaše ruke dodiruju šolju s kafom. Što češće to radite, brže ćete reprogramirati mozak da uživa u sadašnjem trenutku.

2. Zen stručnjak objašnjava kako da vježbate prihvatanje

Ako ste ikad pokušali kontrolisati svoje misli, vjerovatno ste primijetili da se javlja još više misli. To je gotovo kao da gasite vatru vatrom, iako se čini kao da je to najlogičnija stvar za uraditi. Zen stučnjak Shunry Suzuki kaže da „ako želite postići savršen mir, neka vas ne ometaju razne slike koje se pojavljuju u vašem umu. Dopustite im da dođu i prođu. Tada ćete ih držati pod kontrolom.“ Jednostavno posmatrate vlastite misli i dajete im prostora. Ne pokušavate ih kontrolisati ili potisnuti. Umjesto da ih tretirate kao „strašan policajac“, ponašajte se kao da ste slučajni prolaznik. 

3. Shvatite da sve dođe i prođe

Prema Suzukiju, ključ za smirenje uma je u prihvatanju promjene:

„Bez prihvatanja činjenice da se sve mijenja ne možemo postići savršenu staloženost. Nažalost, iako je to istina, nama je teško to prihvatiti. Patimo jer ne možemo prihvatiti stvarnost prolaznosti.“

Sve se mijenja – to je osnovni zakon univerzuma. Ipak, nama je teško to prihvatiti. Identifikujemo se sa našim izgledom, tijelom i ličnošću. Kad se bilo šta od toga promijeni, mi patimo.

Suzuki kaže da možemo to savladati tako što ćemo prihvatiti činjenicu da su naši umovi u stalnom protoku. Bilo koji aspekt svijesti dolazi i prolazi. Ako smo te činjenice svjesni u datom trenutku, umanjuje se strah, ljutnja, očajanje. 

4. Naučite da budete posmatrač uma

Ako ste ikada čitali učenje po Budi, Oshou ili Deepak Chopri, zacijelo ste primijetili frazu „postani posmatrač svog uma.“ Ovo je slično praksi „prihvatanja“ koja je već spomenuta.

Kako ovo postići?

Postati posmatrač svog uma znači odmaknuti se korak od uma i postati svjestan svog načina razmišljanja i reagovanja. Jedan citat duhovnog vođe Oshoa objašnjava šta trebate raditi:

„Postanite posmatrač struja misli koje teku kroz vašu svijest. Baš poput nekoga ko sjedi na obali rijeke i posmatra kako rijeka teče, tako i vi posmatrajte svoj um... Ne činite ništa, ne miješajte se, ne zaustavljate misli na bilo koji način. Ako misao na dolazi ne sprječavajte je, ako ne nadolazi ne pokušavajte je prisiliti. Jednostvno posmatrajte... U tom činu posmatranja vidjet ćete i iskusiti to da su vaše misli odvojene od vas, a ako postanete svjesni da vi niste isto što i vaše misli, te misli će slabiti i u njima će biti sve manje i manje života.

Moć misli leži u činjenici da vi smatrate da su one vaše a da ste vi vaše misli.“

5. Naučite kako da se preoblikujete

Kad nas pretjerano razmišljanje dotuče, počinjemo o sebi razmišljati u negativnom smislu. Svaki put kada dozvolimo tom unutrašnjem dijalogu da se razvije, te misli postaju jače i sve više ograničavaju. Međutim, kao što svi znamo, kad se ti ciklusi uspostave teško je pronaći način da se zaustave. 

Malo pozitivne psihologije može pomoći, uključujući i ideju „preoblikovanja“. 

Kako da preoblikujete negativan um?

1. Svjesno identifikujte tip unutrašnjeg dijaloga koji se svakodnevno vodi u vama. Svi mi imamo takav dijalog. Kakav je vaš?
2. Počnite primjećivati kad koristite negativne riječi ili fraze, jednostavno ih zabilježite. Možete koristiti dnevnik u tu svrhu. 
3. Ponovo obratite pažnju na situacije u kojima koristite takve riječi i fraze. Koje situacije u vama bude negativnost?
4. Zapisujte svoja osjećanja, vrijeme dana i mjesto na kojem se nalazite kad se javi određeni osjećaj. 
5. Kada primijetite da ste rekli nešto negativno u vašem umu, jednostavno zaustavite tok misli. Sam čim zaustavljanja je moćan i zbog njega ćete postati svjesni toga koliko često razmišljate negativno. 
6. Posegnite duboko unutar sebe i zapitajte se da li su vaše pretpostavke tačne.

Da li pretpostavljate da je nešto negativno kada nije? Postoje li konkretni dokazi koji potkrepljuju vaše pretpostavke?

Naprimjer, ako govorite sami sebi da nešto ne možete izdržati, možda bi se trebali zapitati da li to možete izdržati. Ova druga misao sadrži više nade i uzrokuje više kreativnosti. 

Kada preispitujete svoje misli i generalizacije pomažete sebi postati svjesni toga da su vaše misli ponekad iracionalne te da je korisnije razmišljati pozitivno nego negativno. 

Kao što možete primijetiti, ove strategije zasnovane su na sličnim principima. Kako bi ih sve implementirali, pratite ovu listu:

Vježbajte fokusiranje na sadašnji trenutak tako što ćete se fokusirati na čulna iskustva.

Prihvatite misli koje imate i činjenicu da ih ne možete silom promijeniti.

Prihvatite činjenicu da je promjenljivost jedina konstanta u univerzumu. Ako imate neugodne emocije i misli, znajte da neće potrajati zauvijek. 

Prihvatite činjenicu da vi niste vaš um i da ne morate vjerovati svojim mislima. 

Preispitujte validitet vlastitih misli.