Nova prepreka na putu: Grčka bi mogla blokirati put Albanije ka EU

Srbija više ne predstavlja problem za Albaniju, piše danas bečki list "Standard" navodeći da Tirana mnogo više strahuje da bi Grčka mogla da blokira njen put ka Evropskoj uniji.

Kada su se prošle nedjelje u Tirani sastali premijeri Srbije, Makedonije,  Kosova i Albanije, albanski premijer Edi Rama je uputio oštre riječi na adresu Atine zatraživši nove pregovore o još uvijek neriješenim pomorskim granicama između dva susjeda.

"Nismo spremni da odbacimo nacionalne interese u ime dobrosusjedskih odnosa. Mi nismo obećali da ćemo zatvoriti oči pred tim", poručio je Rama tada, podsjeća bečki list.

Usljedio je naročito oštar odgovor Grčke: "Političko rukovodstvo našeg prijateljskog susjeda zastranjuje riječima i djelima svaki dan sve više", rekao je portparol grčkog ministarstva vanjskih poslova dodavši da je "povratak logici i poštovanje međunarodnog prava je najsigurniji put za evropsku perspektivu Albanije".

Sve ovo doprinosi bojazni Tirane da bi Grčka mogla da blokira Albaniju na njenom evropskom putu baš kao što to čini Makedoniji te da bi Atina podržala pristupne pregovore sa Albanijom samo u slučaju rješenih pomorskih granica.

Ulog je, pri tome, velik: rezerve nafte u Jonskom moru, navodi austrijski list i dodaje da se grčko-albanski spor zaoštrava već neko vrijeme.

Prije tri nedjelje albansko ministarstvo vanjskih poslova je upozorilo Grčku da ne radi istraživanja u zonama Jonskog mora za koje nije jasno da li pripadaju Grčkoj ili Albaniji, a Tirana tvrdi da su to albanske terirotorijalne vode.

List podsjeća da je šef grčke diplomatije Nikos Kocijas bojkotovao skup ministara regiona 22. maja u Tirani.

Albanija sada traži od Grčke da joj pokaže geografske karte za planirano istraživanje. Grčka i Albanija su 2009. godine postigle sporazum o utvrđivanju pomorske granice, ali su se tada opozicioni a danas vladajući socijalisti Edija Rame, obratili Ustavnom sudu koji je dogovor 2010. proglasio za nevažeći.

Sa druge strane, Grčka traži zaštitu grobalja na jugu Albanije za grčke vojnike koji su poginuli u ratu protiv Italijana. Sporazum o tim grobljima Albanija nikad nije primjenila.

Zvanično, Grčka i Albanija su još uvijek u ratu, na osnovu grčkog zakona iz 1940. godine koji nikad nije poništen, navodi "Standard".

Također iz Drugog svjetskog rata, potiče još jedan spor. Naime, albanska etnička grupa Čami koja je pred kraj rata protjerana iz Grčke zbog navode kolaboracije sa nacistima i italijanskim fašitima, sada traži vraćanje grčkog državljanstva i zemlje.

Imajući u vidu da Grčka blokira pristupanje Makedonije NATO zbog spora oko imena, kao i da je jedna od pet članica EU koje nisu priznale Kosovo, iz albanske perspektive Grčka kao južni susjed ne vodi aktivnu dobrosusjedsku politiku na Balkanu, već koristi veto za sopstvene interese, navodi "Standard".

Između Albanije i Srbije u međuvremenu došlo je do napretka u odnosima a posjeta srbijanskog premijera Aleksandra Vučića protekla je pozitivno, ocjenjuje list.

Vučić i Rama mogli bi ubuduće da funkcionišu kao vodeći dvojac na Balkanu, pri čemu bi Rama više mogao da izgubi kad se pojavi sa Vučićem, nego obrnuto, kaže albanski analitičar Remzi Lani za bečki list.