UN: Nastavljeno grubo kršenje ljudskih prava na istoku Ukrajine
Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija zadužen za ljudska prava Ivan Simonović izjavio je kako postoje tvrdnje da su i proruski separatisti i pripadnici ukrajinskih snaga sigurnosti počinili ratne zločine na kriznom istoku Ukrajine, javlja Anadolu Agency (AA).
Simonović je u sjedištu UN-a u Ženevi održao konferenciju za novinare povodom objavljivanja 10. Izvještaja o kršenjima ljudskih prava na istoku Ukrajine koji je pripremio Komesarijat UN-a za ljudska prava.
U Izvještaju se navodi da je od početka sukoba na istoku Ukrajine, od aprila prošle godine do sada, život izgubilo 6.417 osoba, među kojima 626 žena i djevojaka, a da su u istom periodu ranjene 15.962 osobe.
Ističući da postoje dokazi o kršenjima ljudskih prava, poput ubijanja, zlostavljanja, mučenja, zarobljavanja, kidnapovanja i pljačkanja ljudi, Simonović je kazao da se, uprkos činjenici da su artiljerijska dejstva znatno umanjena, na istoku Ukrajine i dalje nastavljaju kršenja ljudskih prava koja ugrožavaju 5 miliona ljudi koji žive u toj regiji.
„Postoje tvrdnje da su na istoku Ukrajine ratne zločine činili i separatisti i pripadnici ukrajinskih snaga“, kazao je Simonović i najavio da će pomenute tvrdnje biti predmet istrage.
Ukazujući na sve teže uvjete rada novinara i stalnog nazadovanja slobode mišljenja na teritorijama koje kontroliraju i separatisti i ukrajinske snage, Simonović je kazao da je ukrajinska vlada zabranila rad 100 medijskih kuća, među kojima je većina ruskih.
Dodao je da se i u Izvještaju navodi da je Rusija separatistima dopremila artiljeriju i da su pripadnici ruske vojske učestvovali u sukobima na istoku Ukrajine.
Osvrnuvši se i na situaciju na Krimu, Simonović je kazao da je situacija na tom poluotoku zabrinjavajuća i da se i tamo nastavljaju grubo kršiti ljudska prava.
Podsjetio je da se nedavno sastao i sa šefom Nacionalne skupštine krimskih Tatara Rifatom Cuburovom, kojem je zabranjen povratak na Krim. Simonović je kazao da su ruske vlasti na Krimu oduzele licence i zabranile rad sedam tatarskih medijskih kuća.