7 nepotrebnih novčanih troškova

Želite uštedjeti nešto novca? Naravno, možete otkazati pretplatu na Netflix nekoliko mjeseci i dionirati krvnu plazmu za neki sitan novac, ali imamo bolje rješenje: proučite svoje navike.

Vjerovatno trošite mnogo movca a da niste uopće svjesni da su to potpuno nepotrebni troškovi. 

Odlučili smo napraviti listu najčešćih loših navika i vidjeti koliko one ustvari koštaju. Naprimjer, vjerovatno niste ni svjesni koliko trošite kada...

1. Jedete vani

Američki potrošači u svojim budžetima više novca odvajaju za restorane nego za kupovinu namirnica, što ima smisla po mišljenju Eddieja Yoona  iz Harvard Business Reviewa – danas je lakše nego ikada izbjeći kuhanje, stoga mnogi ljudi ne razvijaju svoje kulinarske vještine. 

Ako vam je potreban razlog za promjenu prehrambenih navika, malo izračunajte.

Recimo da potrošite oko 15 KM po obroku – poprilično tričav iznos kad govorimo o nekoliko posjeta restoranima, ali pretpostavit ćemo da također povremeno idete i u najbliži fast food. 

Pod pretpostavkom da jedete vani jednom dnevno, to je iznos od oko pet hiljada KM godišnje. 

Zamijenite li te obroke obrocima spremljenim kod kuće za prosječno 6 KM, uštedit ćete preko četiri hiljade KM godišnje. 

Kad smo već kod toga, vrlo jednostavno možete spremiti i obroke koji koštaju oko 3-4 KM po porciji, samo trebate iskoristiti sve namirnice koje kupite. 

2. Bacate hranu

Amerikanci bace oko 33 miliona tona hrane godišnje. Ta navika se pogoršava: današnje prosječno domaćinstvo ima u prosjeku 50 posto više otpada nego jedno domaćinstvo u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Ako je vaša porodica prosječna, vjerovatno godišnje bacite hrane u vrijednosti od oko četiri hiljade KM. 

Kako se to može desiti? Odete u trgovinu, kupite mnoštvo svježih proizvoda, a potom zastanete pored frižidera sa zamrznutom hranom i napunite svoja kolica. Kod kuće, kada izgladnite, zgrabite bilo šta što vam odgovara u tom trenutku – a zaleđenu pizzu je lakše napraviti nego svjež patlidžan s parmezanom. 

Da bi izbjegli bacanje hrane, jednostavno napravite listu za kupovinu prije odlaska u trgovinu. Unaprijed isplanirajte obroke i ako nešto ne možete iskoristiti onda to zamrznite. 

Također nemojte pretpostavljati da je hrana pokvarena samo zato što je prošao krajnji rok upotrebe. Mnoge namirnice mogu se koristiti još danima i sedmicama nakon datuma navedenih na pakovanju, pogotovo ako su ispravno skladištene. 

3. Ne podešavate termostat

Svi volimo topao dom, ali ako promislite o tome šta toplo ustvari znači možete uštediti mnogo novca. Za svaki stepen niže na termostatu možete uštediti i do 3 posto na vašem mjesečnom računu za grijanje!

Naravno, rezultati će varirati ovisno o veličini vašeg doma, kvaliteti izolacije i mnogim drugim faktorima. Ipak, ako promijenite svoje navike možete uštediti mnogo novca i u isto vrijeme ograničiti vlastiti nepovoljni uticaj na okoliš. 

Pokušajte postaviti termostat za 10 stepeni niže tokom noći – bit ćete pokriveni svakako – i provjerite ventilaciju. Ukoliko neke prostorije ne koristite, blokirajte doseg grijanja do njih tokom zime. 

4. Ne perete veš ispravno

Kada perete veš, vjerovatno do vrha napunite spremnik za deterdžent, zar ne? Ako to radite, onda vrlo vjerovatno uzaludno trošite i deterdžent i novac. 

Ako imate energetski efikasnu mašinu za veš, to znači da trošite manje vode i pretjerane količine deterdženta neće vaš veš učiniti čišćim – naprotiv, vrlo vjerovatno ćete završiti sa nakupinama deterdženta u mašini od kojih vaš bijeli veš može poprimiti sivu boju. Pažljivo čitajte uputstva i pokušajte stavljati manje deterdženta. 

Postoji jedan izuzetak: ako je voda u vašem domaćinstvu tvrda, onda će vam trebati taj dodatni deterdžent. Iako i u tom slučaju ne trebate skupe deterdžente budući da obično sirće itekako dobro obavlja taj zadatak. Jednostavno uz svako pranje u deterdžent dodajte pola šolje sirćeta i smanjit ćete troškove deterdženta na vašem mjesečnom računu. 

U zavisnosti od toga šta perete, također možete i preskočiti pranje toplom vodom. Hladna voda može jednako dobro poslužiti za pranje većine tkanina a uštedit ćete novac na računu za plin ili struju. Pokušajte veš sušiti na zraku umjesto u sušilici i uštedit ćete još više novca.

5. Kozmetika

Prosječna Amerikanka potroši oko osam dolara dnevno na kozmetiku. Da, to je mnogo novca, ali nema potrebe da žrtvujete besprijekoran izgled nauštrb vašeg budžeta. Umjesto toga jednostavno promijenite mjesto gdje kupujete. 

„Možda vam se i ne dopada pomisao da kupujete kozmetiku u drogerijama, ali to je odlična prilika da uštedite nešto novca,“ kaže Sarah Hollenbeck, ekspert za lične finansije. „Mnoge poznate kozmetičke brendove kao što su E.L.F ili NYX možete pronaći i na policama vaše lokalne drogerije za mnogo manje novc nego što bi koštali na nekom drugom mjestu.“
Također bi trebali izbjegavati trošenje novca na tzv. naučno provjerene proizvode koji eliminišu bore ili vraćaju mladalački sjaj koži. Mnogi takvi proizvodi ustvari nemaju nikakvog efekta. 

Porazgovarajte sa svojim dermatologom i malo istražujte prije nego što uložite teško zarađeni novac u kozmetičke proizvode koji zvuče predobro da bi bili istiniti. 

U zavisnosti od toga kako koristite šminku i kozmetiku, možete uštediti i nekoliko hiljada godišnje. 

6. Kupujete odjeću

Znamo, znamo, trebale su vam te nove, šik pantalone. Niste jedini. Amerikani troše otprilike 11 posto svog budžeta na odjeću i obući, ali često troše i previše novca na kupovinu odjeće pojedinih brendova. 

Ne radi se o tome da kvalitetna odjeća nije vrijedna tog novca – kvalitetna odjeća će trajati duže ako vodite brigu o njoj na pravi način. Ipak, moguće je kupovati na pametniji način.

„Kada kupujete odjeću poznatih brendova, prvo provjerite outlete,“ kaže Hollenbeck. „U tim radnjama možete pronaći velika sniženja odjeće, obuće i modnih dodataka, pa čak i do 90%“.

Još jedan prijedlog: čitajte šta piše na etiketama. Pravilno pranje i sušenje odjeće sačuvat će njenu boju i oblik. I da, ako već nemate, nađite sebi krojača –veoma je zadovoljavajuće kupiti jeftino odijelo ili haljinu i dopustiti nekom iskusnom krojaču da od tog komada odjeće napravi nešto posebno. 

Tipična američka porodica potroši oko tri hiljade KM na odjeću. Pripazite na svoj budžet i nemojte rasipati novce i opet možee uštediti nekoliko hiljada na kupovini odjeće svake godine. 

7. Kupujete kafu

Mnogi od nas često svraćamo do lokalnog kafea, ali svakodnevni odlazak u kafe može predstavljati veliki udar na vaš bankovni račun. 

Naprimjer, Starbucks je nedavno povećao cijene nekih svojih proizvoda i u nekim radnjama obični latte sada košta i do šest KM. 

„Naravno, najjednostvniji način uštede novca u ovom slučaju jeste potpuni prestanak konzumacije kafe,“ kaže Hollenbeck. Možete usvojiti neke druge navike kao naprimjer jutarnje trčanje ili joga te na taj način pokrenuti tijelo ujutro, ali za neke ljude jednostavno je nemoguće odreći se kafe u potpunosti. Hollenbeck i za takve ima savjet. 

„Iskoristite svaku priliku da popijete besplatnu kafu, kao naprimjer dok ste na poslu. Svi oni koji uživaju u miješanim napicima s kafom preporučujem kupovinu nekog kremastog dodatka koji može oživjeti šalicu kafe i omogućiti vam da potrošite mnogo manje na kafu nego inače.“

Još jedan koristan savjet, a pomalo neobičan, jeste da uvijek koristite gotovinu kada kupujete kafu. Jedno istraživanje pokazalo je da ljudi osjete veću finansijsku bol kada plaćaju gotovinom umjesto karticom. Ako plaćate gotovinom, potrošit ćete manje na kafu a vjerovatno ćete više uživati. 

„Plaćanje gotovinom daje vam uvid u to koliko trošite na svaku šalicu kafe,“ kaže Hollenbeck.

Ako kupite tri kafe sedmično, potrošit ćete oko 800 KM godišnje. Napravite kafu kod kuće i potrošit ćete oko 30 feninga po šalici. 

Sljedeći put kad budete u finansijskoj stisci, prisjetite se ovih savjeta – vi već imate dovoljno novca, ali samo ako ste sposobni promijeniti vlastite potrošačke navike.