SARAJLIJA JEDINI HAFIZ U SLOVENIJI

Hafiz Špendi Fidani za Novi.ba: Kur'an je za mene najveća inspiracija!

Objavljeno:22.05.2018 - 10:45
A A A Times Arial

Hafiz Špendi Fidani u razgovoru za naš portal govori o imamskom pozivu u Ljubljani, izazovima sa kojima se suočava u svom radu, prvoj ilahiji na slovenskom jeziku, radu sa mladima, budućim projektima i planovima.

Hfz. Špendi Fidani rođen je 1985. godine u Sarajevu. Završio je Karađoz-begovu medresu u Mostaru i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Studijsku 2008/09. godinu proveo je na Institutu Ebu-Nur u Damasku. Od februara 2011. godine imam je u džematu Ljubljana – Islamska zajednica u Republici Sloveniji. U oktobru 2014. godine, pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u BiH, položio je hifz i tako postao prvi hafiz u Sloveniji. Jedan je od priređivača prve zbrike hadisa na slovenskom jeziku ''Tako je govoril poslanec Muhammed, a.s.'' koju je 2016. godine, izdao Kulturno-obrazovni zavod Averroes iz Ljubljane. Objavio je više radova u ''Amberu'', glasilu Islamske zajednice u Republici Sloveniji. U maju 2017. godine, u izdanju Kulturno-obrazovnog zavoda Averroes, objavio je zbirku hutbi pod nazivom ''Dogovor je pobjeda'', u kojoj prati razvijanje džemata Ljubljana, tokove i procese u Republici Sloveniji te najvažnije probleme i izazove s kojima se mladi ljudi danas suočavaju. Govori albanski, arapski, engleski i slovenski jezik. Oženjen je i ima tri sina. 

Es-selamu alejkum uvaženi Hafize! Za sami početak predstavite nam Vaš džemat, kao i to gdje održavate džume i teravija-namaze?
Hfz. Fidani: Alejkumus-selam, neka je i na Vas i Vaše čitaoce Božiji mir i spas. Zahvaljujem Vam na prilici za razgovor. Ljubljana je mjesto gdje već više od sedam godina obavljam imamsku dužnost. Džemat Ljubljana obuhvata grad Ljubljanu i okolicu glavnoga grada Slovenije. Prošle 2017. godine, obilježili smo 50. godišnjicu od obnove rada džemata Ljubljana. Našu institucionalnu prisutnost u Sloveniji vežemo za prvu džamiju u Logu pod Mangartom, koju su 1917. godine sagradili Bošnjaci koji su bili na Soškoj fronti za vrijeme Prvog svjetskog rata. Džemat Ljubljana čine divni ljudi koji ulažu veliki trud i nesebično se zalažu za vrijednosti od općeg značaja. Većina džematlija su Bošnjaci iz BiH, Sandžaka i Crne Gore, zatim Albanci iz Makedonije i Kosova, imamo i Turaka, Arapa i drugih nacionalnosti. Svi smo skupa i jako lijepo funkcionišemo. Džuma-namaze i teravih-namaze obavljamo u privremenom objektu u Novim Fužinama. Ti prostori nisu adekvatni, ali u datim okolnostima radimo ono što je u našim mogućnostima.
bor-6214
Kada možemo očekivati otvaranje Islamskog kulturnog centra, odnosno džamije u Ljubljani?
Hfz. Fidani: Projekat IKC-a u Ljubljani je generacijski projekat i puno toga se do sada uradilo. Prvi zahtjev za izgradnju džamije u Ljubljani predao je još 1969. godine, tadašnji reisu-l-ulema Sulejman-ef. Kemura. Mnogo ljudi je radilo na izgradnji IKC-a u Ljubljani. Posebno se ističe rahmetli Adil Begović, koji se 70-tih i 80-tih godina mnogo trudio da Ljubljana dobije džamiju. Međutim, dolaskom na mjesto ljubljanskog muftije prof. dr Nedžada Grabusa 2006. godine, stvari se uozbiljavaju i djeluje se konkretno u realiziranju tog višedecenijskog projekta. Muftija Grabus je realizirao san velikog broja muslimana u Ljubljani. Iako se u njoj još uvijek ne obavljaju vjerski obredi, džamija u Ljubljani je sada stvarnost. Evo, naprimjer, u ramazanu se svake noći za iftar pale kandilji. Okončanje izgradnje je sada stvar finansija i vjerujemo da će se u skorije vrijeme inšallah i to riješiti.

Rad s ljudima je najvažniji

Od 2011. godine ste na dužnosti u Ljubljani. Recite nam kako se džemat razvijao do današnjih dana, te na kakve ste sve prepreke nailazili?
Hfz. Fidani: U prvim godinama moga rada u Ljubljani nastojali smo vratiti povjerenje ljudi. Uvijek je najteže izgraditi povjerenje među ljudima. Od povjerenja zavise svi projekti i aktivnosti. Velike su se promjene počele dešavati u džematu, kako u infrastrukturnom smislu tako i po pitanju aktivnosti i rada sa ljudima, a znamo da promjene i ne prihvatamo baš tako jednostavno. Sastavljen je jedan dobar kolektiv koji je počeo izvoditi brojne aktivnosti. Broj prisutnih na aktivnostima se nevjerovatno povećavao. Tako da sada na džuma-namazu u Ljubljani imamo preko 1000 ljudi, 550 djece upisano u mekteb, preko 200 učača Kur'ana ... Sjećam se kada sam 2007. godine za ramazan učio mukabelu u Ljubljani, bili smo samo nas dvojica imama i jedan dedo naslonjen na zid. Evo, ovog ramazana, mukabelu u radnim danima prati preko 50 ljudi, a vikendom do 200. Jedan od gostiju koji je boravio nekoliko dana u našem džematu rekao je:''Ovo je džemat u kojem se vidi rad s ljudima.'' Rad s ljudima je najvažniji. Moram priznati da se tom segmentu često ne pridaje važnost kakvu zaslužuje. 

Opozicioni zastupnik Branko Grims izjavio je da je džamija, koja se gradi u Ljubljani, potencijalni sigurnosni rizik. Kako ste reagovali na ovakve poruke, koje nimalo ne pomažu suživotu?

Hfz. Fidani: Onih kojima smetaju džamije, crkve ili drugi vjerski objekti, nije teško naći. Pogotovo ako se radi o džamiji onda ljudi ispunjenih stereotipima uvijek ima. Također, džamija i muslimani u Evropi su uvijek dobra tema za vrijeme izbora. To je samo jedan od prigovora, a bilo ih je više i različitih. Svi ti prigovori ili optužbe su plod loših namjera a štetu čine Sloveniji i sebi. Mi ljude učimo da vole i poštuju mjesto u kojem žive, da budu moralni i da grade dobre komšijske i međuljudske odnose. Naš cilj je formiranje svjesnih građana muslimana koji će doprinositi, ne samo svojoj zajednici, nego društvu općenito. Od svih političara se očekuje veće poštovanje svojih građana, ma ko oni bili, i povezivanje među ljudima. A takvih je, nažalost, sve manje. Mi smo svih ovih godina pokazali da imamo sabura tj. da smo tolerantni, strpljivi i da vladamo sobom. Pored džamije čekamo i na rješenje drugih pitanja koje su u okviru građanskih prava, a koja su nam uskraćena. Tu borbu vodimo civilizacijski kroz našu instituciju.

dsc-0343
Koliko sam upoznat, jedini ste hafiz u Sloveniji. Hoćemo li uskoro dočekati još jednog ili više njih?
Hfz. Fidani: Prva i jedina, do sada, hafiska dova u Ljubljani  organizirana je 13. decembra 2014. Počašćen sam time da mi je pripala uloga da budem prvi hafiz u Sloveniji. Bilo je više kandidata koji su pokušavali da uče hifz kod mene. Jedan od njih je ustrajao i početkom ove godine kompletirao je učenje hifza. Učenje hifza je jedan dugotrajan i težak proces. Sada smo u fazi pripreme za komisiju i nadam se da ćemo, do kraja godine, imati zvanično još jednog hafiza u Sloveniji. Radi se o izuzetno čestitom i vrijednom mladiću koji je odrastao u Sloveniji. Ova informacija je ekskluziva za Vaš portal.

Otkud ideja da baš u Sloveniji nastavite svoju imamsku misiju?
Hfz. Fidani: Kao student Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu imao sam priliku boraviti 2007. godine za vrijeme ramazana u Ljubljani. Džemat je krenuo nekim novim procesima tako da mi je rukovodstvo IZ-e ponudilo već tada mjesto imama u Ljubljani. Tu ponudu nisam prihvatio jer sam imao drugačije planove. Krajem 2010. g. ponovno sam uspostavio kontakt sa odgovornim ljudima iz IZ-e i dogovorili smo suradnju. Odluka da dođem u Ljubljanu je za mene i moju porodicu bila izuzetno teška. Međutim, još 2007. g. u meni se rodila želja da učestvujem u jedinstvenom projektu džamije u Ljubljani i dadnem svoj doprinos. Zbog toga sam prihvatio izazov i došao u Ljubljanu. Toliku želju za džamijom nisam vidio ni u jednom drugom mjestu kao u Ljubljani. Biti u njihovom društvu za mene je blagodat i privilegija. 

Je li lahko biti musliman u Sloveniji? I koliko ima muslimana u ovoj zemlji?
Hfz. Fidani: Biti musliman, onako kako to ja razumijem i živim, je moguće biti svugdje. Musliman je onaj koji je Stvoritelju predan a prema ljudima dobročinitelj. U Ljubljani nisam doživio niti jednu neprijatnost zbog vjere. Omladini uvijek savjetujem da svoj 'muslimanluk' u društvu pokazuju kroz svoje sposobnosti, talente, vještine, znanje i moralne osobine koje su karakteristika vjernika, a ne kroz manifestacione, pojavne ili obredne oblike. Danas je puno buke i prazne priče. Djela nam fale. Jedno djelo je vrijednije od hiljadu riječi. Poslanik Muhammed, neka je na njega Božiji mir i spas, ovako nas uči: ''Najbolji ljudi su oni koji najviše koriste drugim ljudima.'' Sve veći broj mladih razumije ove poruke i uvjeren sam da će se stvari na bolje promijeniti s Božijom pomoći. Svugdje u svijetu postoje iskušenja i izazovi, pa tako i u Sloveniji, i ne postoji idealno u ovom ''neidealnom'' svijetu. Prema zadnjem popisu, u Sloveniji živi oko 50.000 muslimana. Međutim, prema našim nezvaničnim informacijama i podacima sa terena, broj muslimana u Sloveniji se kreće oko 100.000.

slik
Kur'anski jezik je nevjerovatno živ

Vaš hutbe su veoma upečatljive i prepoznatljive. Kur'anske poruke približite običnom čovjeku i poistovijetite ih sa stvarnošću. Odakle inspiracija i ideja za takve poruke?
Hfz. Fidani: Kur'an je za mene najveća inspiracija u životu. Što ga više čitam i proučavam, sve više me fascinira njegova aktuelnost. Kur'anski jezik je nevjerovatno živ. Često imam osjećaj kao da je u našem vremenu objavljen i pitam se kako su ljudi prije 7 ili više stoljeća razumijevali te kur'anske poruke!? Za mene su kur'anski ajeti poput nekog životnog mozaika. Svakim danom pokušavam naći neki novi kvadratić i pravilno ga smjestiti u onu cjelokupnu sliku. U običnim i svakodnevnim situacijama pokušavam prepoznati Božije znakove. Kur'an nas tako i upućuje kada govori da u svemu što nas okružuje trebamo prepoznavati Božije poruke, znakove ili određene signale koji su bitni za naš život. A većina ljudi to zanemaruje i znakove traži u nekim nadnaravnim stvarima i čudima. Takav svoj odnos prema kur'anskim porukama pažljivo prenosim na hutbe i pokušavam približiti ljudima koji dolaze na džumu. Iz želje da neke od tih hutbi imaju priliku i drugi pročitati, oni koji nisu bili na džumi, nastalo je moje prvo djelo pod nazivom ''Dogovor je pobjeda'' koje smo izdali prošle godine.



Svjetlo dana ugledala je i ilahija „Milosti potrebni“. Kakve su prve reakcije, te šta još možemo očekivati iz tog opusa?
Hfz. Fidani: Tu ilahiju napisao sam u martu 2017. godine. To je moja reakcija na kolone izbjeglica koje smo gledali, a evo vidimo ih još uvijek, i reakciju mnogih evropskih država prema njima. Bio sam i sam izbjeglica sa 7 godina i poznat mi je taj osjećaj. Žalosti me činjenica da napredujemo kao čovječanstvo u mnogim oblastima i postižu se nevjerovatni napreci, ali kao da su ljudi sve manje ljudi. Ponestaje ono što ljude čini ljudima, ti osjećaji, razumijevanje, briga za drugim. Bezosjećajnost i mržnja koja se pravda vjerom, nacijom, savezom, napretkom itd. je strašna stvar. Tako da je ova ilahija odraz tog stanja, a u njoj se obraćam poslaniku Muhammedu, neka je na njega Božiji mir i spas, kao nekome ko nam je prenio vrijednosti koje čuvaju dostojanstvo svakog čovjeka i koje čovječanstvo vode miru i blagostanju. Reakcije na ilahiju su odlične. Dobio sam veliki broj čestitki i pohvala. Krajem ramazana planiram objaviti još jednu ilahiju.

Pripremate i album ilahija na slovenskom jeziku. Dokle ste došli s tim vrijednim projektom?
Hfz. Fidani: U  džematu Ljubljana 2012. godine osnovao sam hor ''Alhambra''. Hor čine djevojke koje su aktivne u džematu. Ovaj hor je imao nekoliko zapaženih nastupa u Ljubljani i u drugim državama. Na samom početku osnivanja hora postavili smo cilj afirmaciju ilahije i kaside na slovenskom jeziku. Na taj način želimo poruke naše vjere približiti novoj generaciji muslimana u Sloveniji, kojima je slovenski jezik prvi jezik, ali i razvijati novu duhovnu umjetnost u slovenskom prostoru. Još uvijek nemamo muslimanskih pjesnika koji pišu na slovenskom jeziku tako da smo se odlučili za prepjev nekih od tradicionalnih bosanskih ilahija. Prošle godine smo snimili i objavili prvu ilahiju na slovenskom jeziku. Promocija je prošla jako dobro i komentari su bili pozitivni. Sada radimo na pripremi, uvježbavanju i aranžmanima ostalih ilahija i nadamo se da ćemo čim prije imati dovoljno ilahija za album.


Moji životni planovi idu ka Sarajevu

Nedostaje li Vam Sarajevo, čaršija, porodica?

Hfz. Fidani: Sarajevo je moj grad. Čaršija je mjesto gdje sam odrastao i gdje god idem taj me 'duh' prati i dio je mene. Vrijednosti koje sam u djetinjstvu naučio su, upravo, vrijednosti koje danas trebaju ljudima i čovječanstvu. Neki misle da mi ne znamo živjeti sa drugim i različitim. Ja im kažem da mi u Sarajevu ne znamo živjeti osim sa drugim i drugačijim. Svaki rastanak sa Sarajevom teško podnosim i uvijek jedva čekam da se vratim. I moji životni planovi idu ka Sarajevu, inšallah.

Vaša ramazanska poruka za sve muslimane?
Hfz. Fidani: Preporučio bih svima nama da radimo na svome duhovnom stanju i buđenju svijesti. Kur'an je uputa za svjesne. Ukoliko nam je svijest odsutna ili prljava, to znači da nećemo biti u stanju pravilno razumjeti kur'anske poruke. Neodgojena duša, odnosno duhovna slabost, proizvodi prljavu svijest i vodi ka stanju nesvjesnosti. Takvo stanje proizvodi nasilje (zulum). Počinje sa nasiljem prema sebi a onda i nasiljem prema drugome. Svijet u kojem živimo je ispunjen raznim vrstama nasilja. Svako nasilje je rezultat neodgojene duše i prljave svijesti. Vjernik radi na odgoju svoje duše i popravljanju svoga stanja, što podrazumijeva stavljanje pod kontrolu negativnih poriva, poroka i požuda, koje opet, svaki čovjek posjeduje. To proizvodi stanje svjesnosti. Budna i čista svijest vodi popravljanju prilika za život i za vjeru.

Razgovarao: Mirza Hadžijusufović, Novi.ba

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!