ZLATNA PRAVILA: Evo kada ne bi trebali ići u šoping

Koliko ste puta impulzivno kupili cipele za koje ste pola sata kasnije zaključili da vam se ne sviđaju ili treći par crnih hlača samo zato što su bile na sniženju a da vam zapravo ne trebaju? Sve se to događa zbog kemije u mozgu i nezadovoljenih potreba.

Istraživanja pokazuju da se više od pet posto ljudi može smatrati kompulzivnim potrošačima koji kupuju da bi zadovoljili emocionalne potrebe. 

Kako odoljeti zovu marketinga koji vreba doslovno iz paštete i gađa nas ondje gdje smo najtanji - na stvaranje vlastite vrijednosti isključivo prema onome što kupujemo i posjedujemo? gladni, tužni ili nervozni

"Najbolji način borbe protiv bilo kakvih impulzivnih odluka - da li pod utjecajem atmosfere, pogodnih osjećaja, stresa ili nelagode jest da zaista znamo što nam treba i što nam naš kućni budžet dopušta da si kupimo", kaže Andrea Lučić s Katedre za marketing s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Pritisak da nešto moramo imati stvara se na različite načine. To je dojam da je nešto izrazito povoljno ili se određena ponuda izdvaja kao jedinstvena i do sada neviđena. Dobro arhitektonski osmišljena trgovina s određenim rasporedom garderobe, uz kombinaciju mirisa, boja i rasporeda svjetla nesumnjivo utječu na to koliko ćemo potrošiti.

"Postoji nešto što se zove prigoda. To je svakako vrijeme Božića i Adventa kada se stvara atmosfera koja je pogodna za donošenje iracionalnijih potrošačkih odluka nego što je slučaj u drugim vremenima. Stvara se atmosfera pomoću koje trgovci uspijevaju prodati puno više nego što kupci doista trebaju", kaže Lučić za Dnevnik.hr.

Potrošači se tome mogu oduprijeti tako da se svaki puta zapitaju donosim li odluku o potrošnji zato što se osjećam dobro ili mi to doista treba i mogu si priuštiti. Zlatno je pravilo da ne kupujete gladni, tužni ili nervozni jer ćete se opet tako osjećati kada dobijete bankovni ispis stanja na računu na kraju toga mjeseca.

"Mi upravljamo samim sobom na način da stvaramo svijest o svojim raspoloženjima, psihičkim stanjima i načinu na koji donosimo odluke. To se može napravit na način da sami sebe pratimo, prepoznajemo svoja ponašanja i da ne djelujemo na sebe militantno i izrazito agresivno nego da smo strpljivi u tome da vidimo koji su stvarni motivi kupovine", tumači Andrea Lučić.