IZVJEŠTAJ SVJETSKE BANKE: Zapadni Balkan podbacio u gospodarskom rastu
Prosječni gospodarski rast u protekloj godini za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo bio je 2,4 posto dok je u 2016. godini bio na razini od 3,1 posto, prenosi Hina.
Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bio je manji nego godinu dana ranije što je izravni rezultat političke nestabilnosti u nekim zemljama, nepovoljnih klimatskih utjecaja ali i smanjenog prilljeva investicija u tu regiju, navodi se u redovitoj analizi Svjetske banke (WB) predstavljenoj u srijedu u Sarajevu.
Prosječni gospodarski rast u protekloj godini za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo bio je 2,4 posto dok je u 2016. godini bio na razini od 3,1 posto.
Analitičari WB predviđaju kako se u ovoj godini može očekivati određeni rast i to do razine od 3,2 posto dok bi, ukoliko se oporavak nastavi, u 2019. on mogao biti 3,5 posto.
Regionalna direktorica WB-a za zapadni Balkan Linda Van Gelder upozorila je ipak kako očekivani rast ovisi prije svega o tome kakva će se gospodarska i financijska politika voditi.
"To će ovisiti o donošenju odgovarajućih politika i propisa bitnih za smanjenje osjetljivosti na šokove i potporu gospodarskom rastu", kazala je Van Gelder.
Ranije prognoze WB-a temeljile su se na procjeni kako će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u protekloj godini na zapadnom Balkanu biti 2,6 posto a na rezultate niže od očekivanih, kako stoji u analizi, utjecali su i vanjski čimbenici poput hladne zime što je iziskivalo veći uvoz električne energije ali i manji rast od projiciranog posebice u Srbiji čije je gospodarstvo, iako najveće u regiji, raslo po stopi od svega 1,9 posto.
Taj pad srbijanskog gspodarskog rasta pripisuje se prošlogodišnjim sušama i oštroj zimi što je dovelo do podbačaja u poljoprivrednoj proizvodnji i potrebe za povećanim uvozom električne energije.
Makedonija je imala nultu stopu gospodarskog rasta što je izravni rezultat političke nestabilnosti a to je pak "otjeralo" strane investitore no projekcija je kako će se to promijeniti nakon uspostave stabilne vlade pa bi i ta zemlja u 2018. godini mogla dosegnuti rast BDP-a od 3,2 posto.
Taj rast u BiH je u 2017. godini bio na razini od 3 posto, u Crnoj Gori 4,3 posto a na Kosovu je bio najveći i iznosio je 4,4 posto.
Pozitivni izgledi za gospodarski rast temeljeni su na procjeni kako bi se srbijansko i makedonsko gospodarstvo postupno trebali oporaviti, očekuje se povećanje investicija u BiH i na Kosovu dok se u Crnoj Gori očekuje nastavak započete fiskalne konsolidacije.
Analitičari WB-a važnim drže to što se povećava zaposlenost u regiji. Nezaposlenost u 2017. je smanjena za 5,6 posto u odnosu na 2016. godinu što je izravno značilo otvaranje novih 190 tisuća radnih mjesta samo u prvih devet mjeseci 2017. godine.
Rast u državama regije mogao bi biti puno veći, čak do 5 posto na godišnjoj razini ukoliko bi se odlučnije provodile reforme čime bi one ujedno ubrzale približavanje članstvu u Europskoj uniji, kazala je u Sarajevu glavna analitičarka WB-a za BiH Sandra Hlivnjak.