U BiH diploma "smeta" pri zapošljavanju!

BiH, Srbija, Hrvatska, Grčka i Kipar spadaju u zemlje u kojima se osobe sa diplomom teže zapošljavaju nego lica sa nižim obrazovanjem - pokazuju najnoviji podaci sa evropskih visokoškolskih institucija.

U Evropi studira 37,2 miliona lica, a na fakultete najviše idu Rusi (osam miliona) dok je najmanje studenata u Lihtenštajnu (960), prenosi Srna.

Prema najnovijim podacima, ruski, turski, njemački, britanski i ukrajinski studenti zajedno čine 54 odsto ukupnog broja evropskih studenata.

Izvještaj iz 2015. godine pokazuje da je većina studenata, 82 posto, upisala "teorijske programe", a samo 15,6 posto "stručne".

Programe koji direktno vode do najviših istraživačkih kvalifikacija, odnosno doktorata, pohađalo je 2,6 odsto studentske populacije.

U većini država studenti upisuju tzv. "ISCED nivo 5A" kojim se stiču prvostepene diplome i magistrati. U BiH, Kazahstanu i Italiji gotovo svi studenti spadaju u tu grupu.

U Hrvatskoj, Grčkoj, Estoniji, Francuskoj, Letoniji, Turskoj i na Kipru najmanje četvrtina studenata pohađa strukovne programe, a u Belgiji čak 49 posto.

U treći, najviši stepen obrazaovanja najviše ulažu nordijske zemlje – od dva posto u Švedskoj do 2,4  posto BDP-a u Danskoj.

Oko dva posto BDP-a ulažu Kipar i Ukrajina, a manje od jedan posto Slovačka, Hrvatska, Rumunija Italija, Bugarska, Azerbajdžan, Armenija, Gruzija.

U desetak zemalja, među kojima su Francuska, Slovenija, Češka, Island, Danska, Belgija i Švedska, udio porodica u finansiranju studiranja niži je od deset posto.

Prema podacima prikupljenim iz evropskih visokoškolskih institucija, u Hrvatskoj, Srbiji i Slovačkoj, od 2010. do 2013. godine, broj studenata koji su prekvalifikovani za posao koji sada rade veći je za deset posto.

U mnogim evropskim zemljama, posebno u razvijenim, kao što su Danska, Velika Britanija i Holandija, udio visokoobrazovanih među nezaposlenima je mali.