Sud u Srbiji rehabilitovao četničkog vođu Dražu Mihailovića

Region
Sud u Srbiji rehabilitovao četničkog vođu Dražu Mihailovića
Viši sud u Beogradu rehabilitovao je komandanta Kraljevske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Dražu Mihailovića i vratio mu građanska prava koja su mu bila oduzeta u političko-ideološkom procesu komunističkog režima 1946. godine.

Viši sud u Beogradu rehabilitovao je komandanta Kraljevske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Dražu Mihailovića i vratio mu građanska prava koja su mu bila oduzeta u političko-ideološkom procesu komunističkog režima 1946. godine. Na ovu odluku, shodno Zakonu o rehabilitaciji, ne postoji pravo žalbe, tako da je ona konačna, prenosi Tanjug.

Sudija Aleksandar Trešnjev rekao je da je sud usvojio zahtjev za rehabilitaciju i poništio presudu kojom je Mihailović 15. jula 1946. godine bio osuđen na smrt, a dva dana kasnije strijeljan.

Sudija Trešnjev rekao je da je presuda Vrhovnog suda FNRJ u dijelu koji se odnosi na Mihailovića proglašena ništavnom, kao i da su ništavne sve njene pravne posljedice, pa i one koje se odnose na imovinu.

"Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim", rekao je sudija, poslje čega je dobio buran aplauz i pozdrave publike.

Objavljivanje presude pratio je veliki broj medija i publike, tako da je velika sudnica Palate pravde bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

U publici su, između ostalih, bili princ Aleksandar Karađorđević, predsjednik SRS Vojislav Šešelj, pripadnici ravnogorskog pokreta, "Obraza", "Žene u crnom", i drugi zainteresovani, među kojima je bilo i onih u narodnim nošnjama, kao i sa četničkim obilježjima.

Sud je utvrdio da je sporna presuda donjeta u nezakonitom procesu iz političkih i ideoloških razloga.

Prvi zahtjev za rehabilitaciju podnio je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruženja i stranaka.

Prijedlogu za rehabilitaciju pridružili su se 2009. godine Srpska liberalna stranka, sa Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

Odlukom suda potvrđene su tvrdnje predlagača rehabilitacije da Mihailoviću tokom procesa nije bilo omogućeno pravo na odbranu, da nije vidio svog advokata do početka suđenja, da nije imao ni pravo na nepristrasan sud, dok mu je optužnica uručena sedam dana pred suđenje.

Na presudu, nije imao ni pravo da uloži žalbu, već je dva dana od izricanja strijeljan u tajnosti.

Posebna Komisija utvrđuje tačnu lokaciju na kojoj je strijeljan, jer se pretpostavlja da su njegovi posmrtni ostaci prebačeni na drugu lokaciju.

Mihailović inače nema grobno mesto.

 

Ne propustite