PODCJENJUJETE ŠANSE ZA PREŽIVLJAVANJE: Liječni tvrdi rak nije beznadežna bolest kao što je prije bio, MILIONI koji su ga imali DANAS SU ŽIVI I ZDRAVI!
Velik dio javnosti (a ima i takvih liječnika) podcjenjuju šanse za preživljavanje. Oni pogrešno misle, da ako rak pogodi čovjeka - smrt je neizbježna. Izlječenja prolaze neprimijećena...
Kad je u pitanju rak, stručna medicinska udruženja traže od liječnika, ali i od javnosti, agresivan stav i promptnu akciju. Jer, rak više nije beznadežna bolest, kao što je nekad bio. Baš suprotno, optimizam je danas opravdan u gotovo svakoj vrsti zloćudnog oboljenja. Jedna po jedna vrsta raka, jednom smatrana neizlječiva, postaje predmetom liječenja i izlječenja, posebno ako ju se otkrije u ranoj fazi. Milijuni ljudi koji su imali rak, danas su živi i zdravi. Uobičajeno je rak smatrati izliječenim, kada nema znakova bolesti barem pet godina nakon dijagnoze i liječenja.
Ipak, velik dio javnosti (a ima i takvih liječnika) podcjenjuju šanse za preživljavanje. Oni pogrešno misle, da ako rak pogodi čovjeka – smrt je neizbježna. Izlječenja, međutim, prolaze neprimijećena. Najčešći razlog zbog čega pacijenti ne potraže ranu medicinsku skrb za simptome uzrokovane rakom, je strah da će liječnik, možda, pronaći upravo ono što imaju. I sukladno tome, oni odlažu agresivnu akciju protiv bolesti, sve dok ne bude prekasno za nova moderna liječenja.
Strah, apatija, fatalizam
Rezultat? Nepotrebne smrti milijuna ljudi u svijetu. Više od 70 posto tih slučajeva moglo bi biti spašeno, ali neće, zbog straha, apatije i fatalizma. Ni neki doktori nisu imuni na ovaj staromodan osjećaj pesimizma. Objašnjenje za to može biti slijedeće: stav liječnika postaje negativan još za vrijeme studija. U tom periodu studenti medicine dolaze u kontakt gotovo isključivo s teškim, umirućim bolesnicima od raka, koji su smješteni u bolnicama. Rijetko, ako uopće i ikad, dolaze u kontakt s pacijentima na dugotrajnoj terapiji, koji reagiraju na različito liječenje i vode normalan život izvan bolnice. Liječnici trebaju ohrabrivati i poticati bolesnike da odlaze na redovne kontrole koje će pomoći da se rak otkrije u njegovim ranim stadijima.
Jedno američko ispitivanje na grupi od 2500 liječnika pokazalo je da se samo 70 posto njih podvrglo pregledu, s ciljem da se otkrije eventualno prisutna bolest, koja još ne pokazuje simptome i da se samo 33 posto njih dalo jednom pregledati u prethodnoj godini! Što onda očekivati od čovjeka koji nema dovoljno medicinskog znanja? Isto tako, onda ne treba čuditi ako dio liječnika nedovoljno potiče svoje pacijente na razne preventivne preglede…
Bolest staviti pod kontrolu
Istina je da je danas uspješnost liječenja značajno bolja od one još prije nekoliko godina. Za velik dio zloćudnih bolesti petogodišnje preživljavanje popelo se na 75 posto. Danas se već radi i na individualizaciji terapije, tako da se lijekovi prilagođavaju svakom pojedinom bolesniku. Cilj je stručnjaka da rak i kad se ne može izliječiti, postane kronična bolest koju se može držati pod kontrolom duže vrijeme. Danas se, zahvaljujući sofisticiranoj dijagnostici, mogu otkriti specifičnosti pojedinih tumora koji se onda direktno liječe specifičnim lijekovima.
Očito, potrebno je mijenjati stav prema raku i u onim slučajevima kad nije izlječiv. Mnoge bolesti, kao primjerice, srčanožilna oboljenja i kronične bubrežne bolesti, smatraju se, u biti, neizlječivima. Pa, ipak, kad se postave te dijagnoze, većina pacijenata prihvaćaju takvu dijagnozu s određenom unutarnjom snagom, čak i optimizmom. Oni teže liječenju koje će zaustaviti bolest, izbjeći fizičku onesposobljenost – invaliditet i produžiti relativno udoban život.
Međutim, kad je dijagnoza rak, nikakva garancija za izlječenje ne izgleda dovoljna.
Međutim, postoji sve više razloga za optimizam, čak i onda kada palijativne mjere izgledaju jedino moguće. Relativno ugodan, komforan život može se danas produžiti raspoloživim liječenjem, a otkrića od permanentne vrijednosti mogu se svaki čas dogoditi, na vrijeme da pomognu. Intenzivni istraživački napori ulažu se diljem čitavog svijeta.
(Dnevno.hr)