Ako želite znati koliko vam mozak naporno radi, popipajte si nos
Rezultati studije Sveučilišta Nottingham pokazali su da se u organizmu osoba izloženih stresu, između ostalog, krv povlači iz lica zbog čega su lice i nos hladni, a upozorili su na još neke posljedice stresa, piše britanski The Guardian.
Lice i nos su vam hladni
Rezultati nove studije upućuju na to da bi temperatura vašeg nosa mogla ovisiti o tomu koliko vam mozak naporno radi. Znanstvenici su ispitali neurološke funkcije četrnaestero dobrovoljaca i utvrdili da su ispitanici koji su bili više psihički oslabljeni imali hladniji nos, ali i lice.
Koristili su fotoaparate s toplinskim slikama uz čiju su pomoć pratili rad mozga sudionika za vrijeme obavljanja mentalnih zadataka. Zaključili su da je temperatura nosa u uzajamnoj vezi s mentalnim radnim opterećenjem, s obzirom na to da mozak pod pritiskom radi na preusmjeravanju protoka krvi od lica do njegovih neurona.
"Očekivali smo da će mentalni zahtjevi za ispitanika rezultirati fiziološkim promjenama, no izravna korelacija između opterećenja i temperature kože bila je vrlo snažna. Nismo očekivali da će lice postati hladnije. Ovim preciznim načinom procjene opterećenja možemo razviti metode koje će pomoći ljudima u vrijeme velikog stresa", rekao je glavni autor studije dr. Alastair Campbell Ritchie iz Bioengineering Research Group.
Smatra da bi tehnika toplinskog snimanja korištena u studiji mogla biti korisna na radnome mjestu gdje bi se pratilo hoće li se zaposlenici s visokom razinom stresa, poput primjerice pilota, preopteretiti do te mjere da bi to moglo štetiti njihovoj radnoj sposobnosti.
Campbell i kolege surađuju s Airbusom da bi ustanovili hoće li postavljanje fotoaparata s toplinskim slikama u kokpite pomoći u praćenju stresa kod pilota.
Osjećate se egzaltirano
Stres potiče amigdalu da pošalje poruku hipotalamusu, koja zauzvrat otpušta hormone u središnji živčani sustav, a on pod kontrolom drži disanje, otkucaje srca i probavu. U slučaju neposredne opasnosti otpušta adrenalin, što rezultira bržim otkucajima srca, zatezanjem mišića i bržim disanjem.
Osjećate "leptiriće" u trbuhu
Nadbubrežne žlijezde otpuštaju kortizol, hormon stresa. Ako smo neprestano napeti, razina kortizola snažno raste, a to može izazvati niz zdravstvenih problema.
Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, fizičku aktivnost i sposobnost nošenja sa stresom.
Jedan od ključnih zadataka kortizola je povećati razinu glukoze u trenucima stresa kako bismo imali dovoljno energije za reakciju borbe ili bubrega, odnosno za suočenje s iznenadnom zahtjevnom situacijom. No ako stanje stresa postane trajno, energija se iscrpljuje, glukoza sve teže dolazi do stanica pa može doći do naglog umora, iznenadne vrtoglavice, razdražljivosti i pada razine šećera u krvi.
Razboljeli ste se (ponovno)
Opetovano otpuštanje kortizola, kada ste kronično pod stresom, negativno djeluje na imunosni sustav, ostavljajući ga podložnim prehladama i infekcijama.
Sve se lošije nosite sa stresom
Kada ste kronično izloženi stresu vaš se mozak, odnosno siva masa, smanjuje u dijelovima povezanim s emocijama i fiziološkim funkcijama, poput krvnog pritiska i razine glukoze u krvi, kažu znanstvenici s Yalea te upozoravaju da promjene u sivoj masi mogu biti nagovještaj budućih psihičkih problema.
Osjećate se starijim nego što uistinu jeste
Znanstvenici s američkog sveučilišta Duke testirali su DNK djece izložene kroničnom stresu, primjerice djece izložene nasilju i zlostavljanju kod kuće. Rezultati su pokazali da je stres prouzročio veliku štetu na njihovim stanicama. Mališani koji su bili izloženi zlostavljanju ili su bili očevici nasilja imali su kraće krajeve kromosoma, što je bio znak da brže stare.