HRVATSKA DOKTORICA ZAPOSLENA JE U BOLNICI U GRAZU KROZ KOJU GODIŠNJE PROĐE 415.000 PACIJENATA

Ispričala nam je kakav tretman imaju oboljeli od karcinoma u Austriji, iako privatno zdravstveno osiguranje u toj zemlji ne postoji!

Rodila se 1972. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu
Odlazi studirati na Medicinski fakultet u Grazu, gdje je diplomirala 1998. godine
2000. počinje specijalizaciju interne medicine u Klinici za internu medicinu u LKH Graz
od 2005. do 2006. dvadeset mjeseci provodi na University of Southern California u Los Angelesu u SAD-u kao znanstveni suradnik
2009. završava specijalizaciju interne medicine, a 2011. internističke onkologije
2010. postaje docent interne medicine na Medicinskom fakultetu u Grazu
2013. završava i znanstveni doktorat te postaje izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu
Od 2013. vodi i Research Unit for Circulating tumor cells and tumor stem cells
Početkom 2016. provodi tri mjeseca na University of Miami kao gostujući profesor, a nakon toga preuzima vodstvo programa za karcinom dojke te koordinaciju kliničkih studija
Od 2016. postaje potpredsjednica Austrijske studijske grupe za karcinom dojke i debelog crijeva (ABCSG)
U ljeto 2017. završava MBA za zdravstvenu skrb i bolnički menadžment.

Klinička bolnica u Grazu (LKH - Landeskrankenhaus Graz, odnosno Zemaljska ili Pokrajinska bolnica Graz) opća je bolnica, koja je ujedno sveučilišna bolnica Medicinskog fakulteta u Grazu. Dva su paralelna sistema vodstva bolnice, jedan sveučilišni, a jedan organizacijski pod vodstvom Kagesa (Krankenanstaltengesellschaft, javna ustanova za upravljanje bolnicama). Tako u bolnici zajedno rade liječnici zaposleni u Kagesu i oni zaposleni na Medicinskom fakultetu. Takva organizacija nosi mnoge prednosti, ali i poteškoće. Liječničko i administrativno vodstvo bira se javnim natječajem koji raspisuje Kages. I rektor Medicinskog fakulteta bira se javnim natječajem, a konačnu odluku donosi Senat Fakulteta. Tri djelatnika Medicinskog fakulteta u Grazu dobitnici su Nobelove nagrade. Fritz Pregl 1923. godine dobio je nagradu za kemiju, a Julius Wagner von Jauregg 1927. i Otto Lowei 1936. za medicinu - piše Jutarnji.hr.

Uspješnost liječenja raste
Godišnje kroz kliniku prođe 415.000 pacijenata, a pojedinačnih ambulantnih usluga je više od 860 tisuća. Na bolničke odjele primi se oko 90 tisuća pacijenata. Prosječno u bolnici ostaju pet do šest dana.

Klinički odjel onkologije na internoj medicini glavna je klinička onkologija u Štajerskoj i jedina internistička onkologija na kojoj se liječe solidni tumori u Grazu.

Kako u Austriji tako i u Grazu zakonski je regulirano da sistemske terapije koje su odobrene od FDA (Food and Drug Administration), a pogotovo EMA (European Medical Agency), moraju odmah biti dostupne našim pacijentima. To zahtijeva ne samo stalnu edukaciju već i kontinuirani politički angažman kako bi se takva praksa održala unatoč rastućem broju pacijenata i mogućih terapija. Time rastu troškovi onkološkog liječenja i sve je teže održavati standarde na koje su pacijenti navikli.

Uspješnost liječenja raka svakako ovisi o vrsti karcinoma, a posljednjih su godina najveći skokovi bili kod oboljelih od vrsta raka za koje dugo nismo imali uspješne mogućnosti liječenja. Uspješnost liječenja karcinoma dojke u ranom stadiju u Austriji prešla je 90 posto, jer se dijagnoza postavlja sve ranije, a i efikasnost sistemskih terapija je sve veća. Žene danas žive po nekoliko godina u relativno dobrom općem stanju i s metastazama raka dojke. I kod drugih tipova, osobito raka pluća i bubrega, vrijeme bez progresije bolesti znatno je produljeno, a smrtnost se smanjila. U posljednjih nekoliko godina napravljeni su znatni skokovi koji obećavaju sve bolju budućnost naših pacijenata.

Psihološka pomoć oboljelima
Uz nove terapije i brzo prenošenje inovacija u rutinu, velika podrška pacijentima pruža se i psihoonkološkim tretmanima. U tom tonu uređen je i odjel, koji je devedesetih godina uređen po nacrtima Friedensreicha Hundertwassera. Tako uređen odjel pruža optimističnu potporu pacijentima, uz četiri psihologa koji neumorno pružaju podršku pacijentima i obiteljima oboljelih.

U onkološku ambulantu dnevno dolazi oko 90 pacijenata s raznim solidnim tumorima i u raznim stadijima bolesti. U ambulanti se obavljaju kontrole, vode se ambulantne kemoterapije. Svakodnevno svaki od specijalista ima barem dva nova pacijenta sa zahtjevnijom obradom. Kako održavamo dobar kontakt s Klinikom za onkologiju na Rebru, posebno s profesorom Damirom Vrbancom, u neke od kliničkih studija uključivali smo i pacijente iz Hrvatske. U vrijeme mnoštva inovacija i novih pristupa liječenja kliničke studije pružaju nam pristup novim lijekovima i prije nego što su dostupni na tržištu. Sudjelujemo u studijama farmakoloških tvrtki, ali sve više težimo i studijama koje vode akademske austrijske grupe kao što su ABCSG (Austrian Breast and Colorectal Cancer Study Group) ili AGMT (Arbeitsgemeinschaft Medikamentoese Tumortherapie).

Stalna edukacija

Prije dvije godine reorganizirana je specijalizacija interne medicine i dodatna specijalizacija internističke onkologije. Do tada je specijalizacija interne medicine trajala šest godina, a nakon toga slijedila je subspecijalizacija iz onkologije, dvije do tri godine. Sada je specijalizacija podijeljena u tzv. common trunk interne medicine, koji traje tri godine, a nakon toga slijede tri godine uže specijalizacije. Što se tiče stalnoga daljnjeg usavršavanja, liječnička komora uvela je broj bodova koji se mora skupiti u određenom vremenu kako bi se održavao aktivni status članstva (bez kojega se ne može raditi). Bodovi se dobivaju za kratke simpozije, kongrese, dodatna obrazovanja, tečajeve i razne online mogućnosti usavršavanja. Dva do tri puta godišnje idemo na velike internacionalne kongrese, kao sto su ASCO (American Society of Clinical Oncology) Annual Meeting, ESMO (European Oncology of Medical Oncology) Meeting, San Antonio Breast Cancer Symposium i slično. Potiče se i daljnja edukacija kao što su doktorske disertacije ili postdiplomski studiji.

Nove obaveze sestrama
Sa zakonom Europske unije o maksimalnom radnom vremenu, koji se u Austriji počeo primjenjivati tek postupno i kasno, došlo je do velikih promjena u dodjeli djelatnosti među liječnicima i medicinskim sestrama, odnosno osobljem u medicinskoj njezi. Do prije dvije-tri godine vađenje krvi, davanje citostatika, punkcije vena i korištenje port-a-cath sistema bili su isključivo liječnička aktivnost, a sada većinu tih zadataka rade medicinske sestre. Time je došlo do velikih organizacijskih promjena na odjelu i u ambulanti.

Dnevna kotizacija pacijenta za bolničko liječenje je oko deset eura, ostalo pokriva osiguranje. U Austriji se u većini slučajeva osiguranje ne može slobodno birati, nego osiguravajuća kuća ovisi o mjestu stanovanja i vrsti zaposlenja. U svakoj pokrajini postoji osiguravajuća kuća. Privatni zaposlenici osigurani su automatski kod jedne od kuća odgovornih za tu vrstu djelatnosti. Usluge i premije kod svih su podjednake kako ne bi bilo konkurencije. Privatno zdravstveno osiguranje u Austriji ne postoji. Osiguranici mogu pomoću privatnih dodatnih osiguranja individualno proširiti pokriće usluga. Ta osiguranja omogućuju slobodan odabir liječnika ili bolji smještaj tijekom bolničkog liječenja.

Dobro informiran pacijent
Uza sve izazove modernog doba i sve veće mogućnosti u liječenju, trudimo se na kliničkom odjelu za onkologiju u Klinici interne medicine sačuvati holistički pristup pacijentu i poticati pacijente i obitelj da aktivno sudjeluju u liječenju. Individualno se pristupa pacijentu, njegovoj bolesti, socijalnoj situaciji i željama. Pokušavamo pružiti potrebno vrijeme za suradnju s informiranim pacijentima. Koristimo moderne metode molekularne karakterizacije bolesti u potrazi za mogućnostima prognoze i liječenja. Posebno nas obilježava to što ne zaziremo od težih razgovora i priprema pacijenata i na gubitak bitke s bolešću. Pratimo ih do samog kraja uz stručnu potporu prvog sveučilišnog odjela palijativne medicine u Austriji koji je pridružen našem odjelu. Ne pruža samo stacionarne usluge nego i kućne posjete.

Piše Marija Balić