INTERVJU/SARAJEVSKI ARHITEKTA U KATARU, AMAR HROMO ZA NOVI.BA: Radni uslovi u Kataru variraju od firme do firme

Sarajlija Amar Hromo već tri godine živi i radi u glavnom gradu Katara kao arhitekta. U Dohu je došao kako bi stekao iskustvo u svom poslu, a danas radi na projektima vrijednim više milijardi dolara.

Hromo je po završetku master studija radio kao demonstrator na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, nakon kojeg je dobio priliku da ode u Katar. 

Za Novi.ba govorio je o karijeri u ovoj dalekoj zemlji, atmosferi u Kataru, uslovima rada, a dao je i neke preporuke mladim ljudima koji karijeru žele graditi u ovoj dalekoj zaljevskoj zemlji.

Intervju pročitajte u nastavku:

NOVI.BA: Već tri godine živite i radite u u glavnom gradu Katara. Kako je došlo do toga da karijeru nastavite graditi u ovoj dalekoj zemlji?

AMAR HROMO: Da, već tri godine živim i radim u Kataru. S obzirom da nisam napustio zemlju isključivo iz finansijskih razloga, ovdje sam došao kako bi stekao bolje iskustvo u svom poslu. Kako je Katar zemlja u izgradnji, i trenutno jedna od onih koje najviše ulažu u građevinski sektor, moje zanimanje arhitekte me i dovelo ovdje. 

NOVI.BA: Da li Vam je predstavljao problem tranzicije iz Sarajeva u Dohu? Koliko se atmosfera u Kataru razlikuje od one na koju smo navikli na Balkanu?

AMAR HROMO: Kao i na svaku promjenu u životu i za ovu je trebalo malo vremena da se naviknem. 

Kad je u pitanju Katar na neke stvari sam se brzo navikao, ali pojedine i danas ostaju prepreka. Ne prepreka u nekom životnom ili karijernom smislu, već neka vrsta kulturne barijere koja se kosi sa našim "balkanskim" shvatanjem života, kulture i tradicije. 

Iz nekog ličnog iskustva, obilazeći mnoge zemlje mogu slobodno reći da su ljudi svugdje isti, te jedino što nas razlikuje jesu ta lična kultura i tradicija na koju smo navikli. 

Posao je posao, a lične osobine nešto što je individualno za svakog čovjeka. Najveća razlika između zemalja Balkana i Katara, a vjerovatno se to odnosi na cijeli Gulf, jeste osjećaj sigurnosti i gotovo nulta kriminalna stopa.

NOVI.BA: Na kojim projektima trenutno radite? Kako izgleda jedan Vaš radni dan?

AMAR HROMO: Trenutno sam dosta angažovan i na privatnom i na poslovnom planu. U kompaniji radimo na nekoliko velikih projekata, a najinteresantniji i najzahtijevniji su oni koji se odnose na pripreme za svjetsko prvenstvo, te vladine projekte. 

Tu je uvijek i nekoliko međunarodnih projekata gdje smo se angažovali u zemljama kao sto su Alžir i Libija. 

Što se tiče radnog dana uvijek pokušavam da uvedem neke promjene kako lično za sebe, tako i za kolege u kompaniji. Na taj način bježimo od repetativne svakodnevnice i olakšavamo radni dan jedni drugima, koji se na kraju ne razlikuje mnogo od radnog dana bilo kojeg arhitekte drugdje u svijetu.  

NOVI.BA: Kada se spomene rad van granica naše zemlje, pitanja koja većina građana postavlja jesu "kakvi su uslovi rada, šta se od znanja očekuje i kolika je plata". Možete li nam dati odgovore na ova pitanja kada je rad u Dohi u pitanju?

AMAR HROMO: Kao i u svakoj zemlji, sve je stvar vaše sposobnosti i želje za uspjehom u radu. U nekim situacijama možete imati dvije osobe sa identičnim pozicijama i poslovima, a da je jedna potpuno zadovoljna poslom, a druga u potpunoj depresiji. To je sve stvar lične percepcije, kako radnog mjesta tako i samog sebe kao individue. Radni uslovi u Kataru variraju od firme do firme, ali one osnovne stvari su regulisane zakonom, to se odnosi na redovna primanja, godišnji odmor, zdravstveno osiguranje, i slično. Kako i uslovi tako i plate, sve zavisi od kompanije do kompanije, ali ono što je sigurno jeste da uvijek ima mjesta za napredak i ukoliko k tome težite niko vam neće stajati na putu. 

NOVI.BA: Katar gradi plutajuće hotele, nevjerovatne stadione, a svako zdanje je specifično i impresivno na svoj način. Šta bi BiH mogla naučiti od Katara kada su pitanju arhitektura i investicije?

AMAR HROMO: Mislim da bi pojedine stvari mogli naučiti jedni od drugih, kako mi od njih tako i oni od nas. Arhitektura je raznolika i danas se svodi na želje investitora ali i kreativnost i sposobnost arhitekte da pretoči te želje u kvalitetnu arhitekturu. Prostora za napredak ima i u Kataru, te nije sve što se gradi ovdje spektakularno. Ono što bi mi mogli naučiti od ove zemlje jeste kontrola i rukovođenje investicijama. S jasnim lancem komande i pojednostavljenom birokratijom mnogo brže se dolazi do rezultata, a to se najbolje može vidjeti u brzini razvoja ove zemlje. U velikom broju investicija, a i razvojnih projekata u našoj zemlji se cesto stranački i lični interesi postavljaju ispred interesa zajednice, a i države u konačnici. Takve stvari dovode do zastoja, a nerijetko i potpune blokade projekata, što ne ostavlja dobar utisak za potencijalne invesitore u našu zemlju. 

NOVI.BA: Za kraj, imate li neke preporuke mladim ljudima kako da dođu do posla u Kataru?

AMAR HROMO: Ne bih želio da se fokusiram sa nekim savjetom samo na Katar, već na posao u globalu. Činjenica je da je u našoj zemlji jako velik broj nezaposlenih, a nažalost veliki broj otpada na visoko obrazovane osobe. Ljudi znaju da posao ne dolazi sam, u sistemu u kojem se trenutno nalazimo pronalaženje posla zahtjeva veliki napor, ali nije nemoguce. Najvažnije je graditi karijeru oko nečega što volimo i mislim da je to prva stepenica u pronalasku posla, ali i potencijalnog samozaposlenja. 

Druga stepenica jeste upornost u gradnji reputacije, a to se postiže volonterskim, honorarnim i freelance radom. Većina poslodavaca danas nema vremena za osnovnu edukaciju radnika, s toga to moramo sami sprovoditi upravo kroz ove aktivnosti koje sam naveo. 

Svakom poslodavcu će biti lakše ponuditi posao onome ko poznaje barem osnove pozicije za koju aplicira nego nekome ko ima opće i teoretsko znanje bez fokusa na željenu poziciju. Moglo bi se reći, manje filozofije, a vise praktičnosti. 

A kako do pronalaska posla? U gotovo svim zemljama postoji bezbroj stranica za zapošljavanje, moguće je ici preko njih ili direktno kontaktirati kompanije koje većinom redovno objavljuju oglase na svojim portalima. Treća opcija jeste ona verbalna, sa preporukom, a za takvo nešto moramo upravo preći onu drugu stepenicu koju sam spomenuo, takvo iskustvo nam garantuje dobar lični marketing. 

Naposljetku preostaje pripremiti kvalitetan rezime, portfolio ili ono što se već traži za vašu poziciju i nikad ne odustati.