TOP 8 LOŠIH NAVIKA ZBOG KOJIH STE PAMETNIJI !

Žvakanje žvakaće gume
Postoje situacije u kojima nikako nije pristojno da žvaćete žvaku – na primjer, kada odete na razgovor za posao. Ali, kada ste sami ili u društvu bliskih ljudi, to može da bude dobro jer je, kažu stručnjaci, žvakanje žvake ključno za produktivnost i opuštanje. Istraživanja su pokazala da žvakanje žvakaće gume pomaže da se fokusiramo, poboljšava raspoloženje i smanjuje nivo hormona kortizola odgovornog za stres.

Odugovlačenje
U posljednje vrijeme se sve veći broj naučnika bavi tom temom i pokušava da otkrije šta stoji iza odugovlačenja - odlaganja obaveza, donošenja odluka… Profesor Adam Grant smatra da nije u pitanju samo lijenoost, već da ljudi koji odugovlače čekaju pravo vrijeme.Drugim riječima, ova ne baš lijepa navika povećava kreativnost jer ljudi daju sebi vremena da razviju neku veću, bolju ideju.U intervjuu za Biznis insajder, Grant je istakao da je Stiv Džobs bio pravi primjer nekoga ko je odugovlačio i odlagao određene zadatke.To vrijeme za koje je odlagao je bilo dobro utrošeno vrijeme jer su stvarane nove mogućnosti, različite ideje, nasuprot onom uobičajenom i već poznatom.

Grickanje noktiju
Ni u kom slučaju ne savjetujemo da grizete nokti, ali zanimljivi su rezultati jednog istraživanja koje je pratilo 1.000 mališana od trenutka kada su napunili pet godina. Kada su mališani imali 5, 7, 8 i 11 godina, istraživači su pitali njihove roditelje da li djeca grizu nokte ili možda sisaju palac. Trećina djece je imala jednu ili obe navike. Kasnije, kada su ta djeca imala 13 i 32 godine, naučnici su sproveli alergo-test. Ispostavilo se da su odrasli ljudi koji su kao djeca imali neku od ove dve navike manje skloni razvoju alergija. Ipak, stručnjaci nikako ne ohrabruju grickanje noktiju niti sisanje palca. Grickanje noktiju neće napraviti dugoročnu štetu, ali može da ošteti kožu oko nokta i tako vas učini podložnijim infekcijama. Sa druge strane, djeca koja sisaju palac rizikuju trajno oštećenje zuba jer prstom guraju zube ka naprijed.

Kašnjenje
Rijetko šta nervira ljude više od osoba koje stalno kasne. Ako ste i vi od onih koji nikada ne stižu na vrijeme, verovatno znate da nije baš dobro ni po lične, a ni po profesionalne odnose jer zbog toga izgledate neorganizovano i mnogi smatraju da time ne poštujete njihovo vrijeme. Ipak, ako vječito kasnite, to bi moglo da znači da ste veoma optimistični i prilično nerealni, kao i da nemate baš pravu percepciju o vremenu. Oni zaista misle da mogu da stignu i na trčanje, i da pokupe odjeću sa hemijskog čišćenja, da kupe namirnice i odvezu djecu u školu, a sve to za sat vremena, kaže Dijana Delonzor, autorka knjiga "Nikada više ne kasnite". Drugim riječima, ljudi koji stalno kasne se uvijek nadaju najboljem, što može da bude mač sa dvije oštrice.

Kukanje
Niko ne voli te osobe koje se stalno žale - na dosadne kolege, na kišu, na sunce, na loš restoran. Međutim, nedavno sprovedeno istraživanje je pokazalo da su oni pažljiviji jer je razmišljaju malo drugačije, ali i srećniji od onih koji jednostavno sve prihvatju. Ako imate potrebu da se nekome požalite, postoji način da te negativne emocije izrazite, a da pritom ne rastjerate sve bliske ljude oko sebe. Pokušajte da se žalite samo onda kada postoji mogućnost da se neki problem riješi jer, ako "kukate" zbog stvari na koje niko ne može da utiče, džabe je.

Neuredan sto
Ako, na primjer, djelite sto sa kolegom, krajnje je nepristojno da na njemu držite neorganizovanu gomilu papira. Ali, ukoliko imate svoj radni sto, onda vaš nered može da ima dobru stranu. Nedavno sprovedno istraživanje je pokazalo da nered tjera ljude da se fokusiraju na svoj cilj i da red traže na nekom drugom mjestu.

Nevoljne radnje
Znate ono kada razgovarate sa nekim, a kuckate prstima po stolu, lupkate nogom po podu, i sve to radite nesvjesno? To možda nije dobro u nekim situacijama - kada, recimo, razgovarate sa šefom – ali ove navike vam zapravo pomažu da ostanete zdravi. Jedna studija je pokazala da ljudi koji imaju ovakve nevoljne radnje znače i niži rizik od prijevremene smrti jer ublažavaju štetu nanijetu višesatnim sjedenjem.

Ogovaranje
Tračarenje je zaista užasna osobina koja nema nikakvu poentu, a pritom bi nekoga mogla i da povrijedi. Međutim, istraživanje pokazuje da bi ogovaranje moglo da nam pomogne da se osjećamo bolje – ali, ne bilo kakvo ogovaranje. Jedna studija je pokazala da kada su učesnici posmatrali prevaru u igri povjerenja, njihovo srce je ubrzano radilo. Naučnici su im omogući da na papir napišu poruku koju žele i da je pošalju učesnicima igre, a polovina se odlučila da kaže istinu o varanju drugih igrača. Istraživači ovaj tip prenošenja informacija nazivaju "prodruštvenim tračarenjem". Nakon što su učesnici studije učestvovali u prodruštvenom ogovaranju, koje ipak podrazumijeva govorenje istine, osjećali su se bolje i srce je ponovo radilo normalnim ritmom.

Sanjarenje
Prije sedam godina, naučnici su objavili studiju čiji su rezultati ukazivali na to nas sanjarenje čini nesrećnim. Međutim, nova istraživanja pokazuju da nekoliko minuta sanjarenja dnevno, u kojem ćete sebi dozvoliti da zamišljate šta god želite, čini vas produktivnijim i kreativnijim. Ispostavilo se da, kada ste usred nekog teškog zadatka, ako date sebi desetak minuta da sanjarite, brže i lakše ćete naći rješenje kada se vratite na zadatak.