Delegacija iz RS položila cvijeće u Dobrovoljačkoj ulici: Sve prošlo bez ikakvih incidenata
Mirnom šetnjom sarajevskom ulicom Hamdije Kreševljakovića, nekadašnjom Dobrovoljačkom te polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća, delegacija predstavnika Vlade bih. entiteta Republika Srpska (RS) te porodica stradalih danas je odala počast pripadnicima Jugoslavenske narodne armije (JNA) stradalim 3. maja 1992. godine.
Delegacija RS je iz Istočnog Sarajeva stigla s tri autobusa. Među prisutnima je bilo i nekoliko sveštenika koji su predvodili i liturgiju u spomen stradalima. Članovi porodica i prijatelji stradalih pripadnika JNA odali su počast ubijenima.
Nakon što su sveštenici održali kraću liturgiiju za poginule pripadnike JNA porodice i prijatelji zapalili su svijeće i položili cvijeće pored krsta postavljenog na raskršću u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović rekao je da je broj poginulih 2. i 3. maja 1992. bio veći od onoga koji se zvanično pominje, tvrdeći da je tada među stradalima bilo Srba, Bošnjaka, Hrvata i Albanaca.
Nazvavši Dobrovoljačku historijskim i tragičnim mjestom Savanović je poručio političarima u BiH i šire da na njihovim odlukama počiva sudbina naroda u zemlji i pozvao ih da "prave kompromise kako njihove odluke ne bi bile pogubne kao što se desilo devedesetih godina".
"Taj rat se mogao izbjeći da je bilo više mudrosti, pameti, povjerenja i dogovaranja", kazao je Savanović.
Željko Pantelići, učesnik tadašnje kolone JNA tvrdi da je bio maltretiran nakon slučaja u Dobrovoljačkoj ulici te rekao da "za Dobrovoljačku niko nije odgovarao".
Naglasio je da se broj pomenutih žrtava odnosi na sve događaje 2. i 3. maja, ali i da spisak žrtava još uvijek nije konačan, "niti ubijenih, niti ranjavanih, niti zarobljenih".
Izjavu generala Kukanjca koji je rekao da je tog dana ubijeno šest pripadnika JNA komentirao je rekavši da je "general mogao reći i da niko nije ubijen".
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije izetbegovića, koji je zarobljen od strane JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.
U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj „Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Prtedsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju „Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.