Kozlić: Haški tribunal ostvario svoju misiju i većinu ciljeva koje je postavio

Bosna i Hercegovina
Kozlić: Haški tribunal ostvario svoju misiju i većinu ciljeva koje je postavio
.

Haški tribunal ostvario svoju misiju i većinu ciljeva koje je postavio pred sebe - ocijenio je danas u Sarajevu profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici Spahija Kozlić, govoreći na sesiji "Kruga 99“ o temi "Naslijeđe Haškog tribunala i put ka pravdi“.

On je naveo da se o Haškom tribunalu i njegovim uspjesima na različite načine govori.  

- Govorim o reakcijama, posebice na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno u BiH, jer se o Haškom tribunalu govori iz perspektive vlastitih ideologija, posebice nacionalnih, ali i drugih ideologija koje su prisutne u BiH - kazao je Kozlić.

Smatra da je Haški tribunal ispunio svoju ulogu i "ovaj model nadnacionalnog, pravnog prosuđivanja i presuđivanja bit će, sasvim sigurno, prisutan na prostoru naše planete i u narednim desetljećima“.

Doc.dr. Enis Omerović s Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici osvrnuo se na rad i djelovanje Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju od njegovog osnivanja 1993. godine, zaključno s krajem ove godine.

Po njegovim riječima, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju će formalno zatvoriti svoja vrata, međutim suštinski njegov rad nastavlja međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne krivične tribunale, ogranak u Den Hagu.

- Završit će sve ono gdje je Haški tribunal stao i završit će sve sudske postupke koji su započeti, a nisu završeni na ovome Haškome tribunalu – naveo je Omerović.

Podsjetio je da je zvanično zatvaranje Krivičnoga tribunala u Hagu zakazano za 21. decembra, te da "njega ne trebamo idealizirati“.

- To je jedan ad hoc, jedan privremeni međunarodni ili pomoćni sudski organ Ujedinjenih nacija koji je imao određenu zadaću. Sudio je, ne prema apstraktnome pravu i pravnim normama, već je sudio po važećim, u to vrijeme, međunarodno-pravnim normama - smatra Omerović.

Kaže da pravo, pogotovo međunarodno pravo, predstavlja izraz jednoga vremena, odnosno međunarodnih odnosa i konstalacije međunarodnih odnosa u određeno vrijeme.

Omerović se osvrnuo i na dostignuća, kao i na određene manjkavosti Haškog tribunala.

Govorio je i o "retrogradnim pojavama i procesima kojima svjedočimo u BiH", a to je negiranje pravosnažno osuđujućih presuda poglavito za međunarodni zločin genocida, minimiziranje, trivijalizacija žrtava i počinjenih zločina, njihovo opravdavanje, zatim osporavanje počinjenih zločina i na poslijetku, kako je istakao, dolazimo do retraumatizacije žrtava.

- Jer kad god imamo na sceni javno institucionalno negiranje najtežih međunarodnih zločina, paralelno se dešava proces da su žrtve najtežih međunarodnih krivičnih djela u sjeni – zaključio je Omerović.        

Ne propustite