Heroj odbrane Sarajeva koji je postao ratni zločinac: Kako je Juka izgubio mjesto u istoriji?
Ovih dana navršava se godišnjica početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Snage JNA, potpomognute paravojnim formacijama iz Srbije i BiH, pokušale su početkom maja 1992. godine okupirati dijelove Sarajeva.
Njima su se suprostavile snage lojalne Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine, u kojem su tada ostala dva člana, Alija Izetbegović i Stjepan Kljuić.
Pod komandom legendarnih heroja, Jovana Divjaka, Dragana Vikića, Stjepana Šibera i Sefera Halilovića, snage Armije RBiH su uspjele spriječiti plan da se Sarajevo okupira u Dobrovoljačkoj ulici.
Međutim, osim bivših oficira JNA, u odbranu Sarajeva su stali i "opasni momci" sarajevskog podzemlja, predvođeni Ismetom Bajramovićem i Jusufom Prazinom.
Ispred Druge gimnazije u Sarajevu, Jusuf Prazina je okupio svoje "Vukove", bivše članove svoje kriminalne organizacije, koje je pretvorio u vojnu jedinicu, koja se stavila u službu odbrane grada.
Na današnji dan, 2. maja 1992. godine, Prazina je teško ranjen protiv-avionskim topom (PAT) u nogu, nakon čega je ostao invalid.
Jukini Vukovi uspjeli su odbraniti Alipašino polje od agresorskih snaga, kao i sarajevska naselja Dobrinja i Mojmilo, koji bi sigurno bili okupirani da nije bilo Prazine i njegovih ljudi.
Juka je vrlo brzo izrastao u heroja Sarajeva, a zapadni mediji su ga na početku rata prozvali "bosanskim Robinom Hoodom".
Međutim, kasnije je Prazina došao u sukob prvo sa Seferom Halilovićem i Draganom Vikićem, a potom i sa Vladom Republike Bosne i Hercegovine.
Prazina se potom "otcijepio" od snaga Armije RBiH, te pobjegao na Igman sa oko 200 svojih boraca.
Drugi članovi Vukova mu se nisu htjeli pridružiti na Igmanu, jer nisu željeli ostaviti linije odbrane Sarajeva.
Armija RBiH je na Juku potom poslala svoju jedinicu pod komandom Zulfikara Ališpage, koja je porazila Vukove, a Prazina je potom pobjegao u Hercegovinu, gdje se pridružo hrvatskim snagama.
Iako je na početku agresije bio heroj u odbrani Sarajeva, Prazina je kasnije vršio ratne zločine nad civilnim stanovništvom, uglavnom Srbima, a pošteđeni nisu bili ni Hrvati i Bošnjaci.
Kasnije je otkriveno kako je Prazina sarađivao sa srpskim snagama tokom opsade Sarajeva, te je švercao oružje, municiju, hranu i drugu logističku opremu.
Osim toga, snage pod njegovom komandom nisu se mogle više kontrolisati, a bilo je slučajeva iživljavanja i ubijanja zarobljenika Srba, što mu vlasti jednostavno nisu mogle prešutiti.
Ubijen je 4. decembra 1993. godine, a njegovo tijelo je pronađeno u kanalu, na samoj granici između Belgije i Holandije.
Vjeruje se da su ga likvidirali članovi hrvatske mafije u Belgiji.
Iako je važio za jednog od heroja odbrane Sarajeva, ratni zločini koje je počinio nad civilnim stanovništvom, izdaja i prebjeg, te sukob sa snagama Armije RBiH, nisu mu ostavili počasno mjesto u istoriji.