Konjic na svjetskoj kulturnoj mapi: Umjetnici žele napraviti Muzej Hladnog rata

Kultura
Konjic na svjetskoj kulturnoj mapi: Umjetnici žele napraviti Muzej Hladnog rata
Labirint podzemnih tunela, tamnih odaja i teška čelična vrata ukratko opisuju atomskog sklonište izgrađeno za vrijeme jugoslovenskog maršala Josipa Broza Tita u Konjicu, koje je od 2011. godine prostor za umjetničke izložbe. Međutim, umjetnici planiraju pretvoriti ovo mjesto u nešto drugo.

Labirint podzemnih tunela, tamnih odaja i teška čelična vrata ukratko opisuju atomskog sklonište izgrađeno za vrijeme jugoslovenskog maršala Josipa Broza Tita u Konjicu, koje je od 2011. godine prostor za umjetničke izložbe. Međutim, umjetnici planiraju pretvoriti ovo mjesto u nešto drugo.
 
"Želimo napraviti Muzej Hladnog rata, koji će biti hibridni muzej, vojnog i umjetničkog karaktera", kaže Edo Hozić, koji je pokrenuo incijativu za otvaranje skloništa prema javnosti: "Kada uđete unutra, počinje putovanje kroz vrijeme".
 
Sklonište je izgrađeno na dubini od 280 metara ispod površine i prostire se na 604 kvadratna metra. Slučajnim prolaznicima kroz Konjic, gradić udaljen 40-tak kilometara od Sarajeva, sklonište je gotovo nepoznato i nevidljivo. 
 
Tito je od kraja Drugog svjetskog rata pa do početka 1980-tih, iskoristio Hladni rat kako bi izbalansirao položaj njegove Jugoslavije između Istoka i Zapada i sklopi brojna prijateljstva širom svijeta.
 
Raspadom Jugoslavije, sklopnište je postalo poznato javnosti, a početkom 1990-tih godina je postalo vojno vlasništvo nezavisne države Bosne i Hercegovine. Od tada je služilo kao skladište i fabrika municije u Konjicu, iako je sam bunker upisan na listu objekata od državnog značaja.
 
Protekle sedmice je otvoreno 3. Bijenale moderne umjetnosti u bunkeru, sa učešćem 25 umjetnika koji su se fokusirali na alternativne načine života tokom Hladnog rata, poput protesta, okolišnih i feminističkih pokreta. Upućen je prijedlog vladi da se ovo mjesto pretvori u muzej, a pojedini zvaničnici su dali usmenu saglasnost i podršku.
 
U jednoj od instalacija "Vremenska odaja" umjetnice Delaine Le Bas, postavljene su svijeće i puštena muzika iz 1960-tih, pa se odaja pretvorila u hippi sobu, ispunjenu Flower Power motivima.
 
Albanski umjetnik Helidon Gjergji je kazao: "Mislim da je to vizionarska ideja koja treba služiti kao primjer drugima".
 
Bosanski vojnici, koji su nekada čuvali ovo duboko skriveno mjesto od špijunskih očiju, danas čuvaju umjetnine izvješene na njegovim zidovima.
 
"Projekat će izgubiti svoj smisao ukoliko vojska ne bude prisutna", kazala je Sandra Miljević Hozić, glavni koordinator projekta i Hozićeva supruga.
 

(Reuters)

Ne propustite