Napadima migrene je odzvonilo? Nova metoda liječenja pokazala veliki uspjeh
Istraživanje je pokazalo kako je protein CGRP, peptid povezan s kalcitoninima, uzrokom ispreplitanja krvnih žila s živčanim završecima, zbog čega dolazi do oticanja.
Naime, pokazalo se da ova metoda može prepoloviti učestalost i intenzitet napada migrene kod oko 50 posto pacijenata. Kod petine pacijenata nakon aplikacije antitijela migrena je potpuno nestala
Teškim i upornim napadima migrene je odzvonilo, ako je vjerovati rezultatima dvaju kliničkih studija provedenih u Velikoj Britaniji, kojima je potvrđena visoka djelotvornost nove metode liječenja. Ona ne podrazumijeva terapiju lijekovima, već ubrizgavanje antitijela koja mijenjaju određene kemikalije u mozgu, odgovorne za razvoj migrene.
Antitijela erenumab i fremanezumab su razvili britanski znanstvenici u protekla tri desetljeća, a pokazalo se da ova metoda može prepoloviti učestalost i intenzitet napada migrene kod oko 50 posto pacijenata. Kod petine pacijenata nakon aplikacije antitijela migrena je potpuno nestala.
Znanstvenici to smatraju velikim uspjehom, jer se protiv migrene medicina danas bori analgeticima i specifičnim lijekovima koji mogu imati neželjene nuspojave. Migrena, glavobolja praćena umorom, mučninom, promjenama raspoloženja, smetnjama vida, jedan je od najčešćih uzroka kratkotrajnih bolovanja, a pogađa čak 730 milijuna ljudi u svijetu. Procjenjuje se da svaki sedmi odrasli stanovnik ima redovite napade migrene koji traju od četiri do 72 sata. Većina ima sporadične migrene, ali oko 8 posto populacije s tim problemom migrena muči više od 15 dana mjesečno. Osim što im migrena otežava svakodnevno funkcioniranje, osobe koje pate od tog poremećaja imaju i veći rizik od moždanog udara.
Istraživanje je pokazalo kako je protein CGRP, peptid povezan s kalcitoninima, uzrokom ispreplitanja krvnih žila s živčanim završecima, zbog čega dolazi do oticanja. Ovaj je protein, utvrdili su, odgovoran i za nastanak boli i za pojačanu osjetljivost na svjetlost i zvuk, simptom koji redovito prati migrenu. Oba su antitijela ispitana na više od 2.000 pacijenata. Prva skupina koja je primila erenumab imala je migrene u prosjeku osam dana mjesečno, a nakon aplikacije antitijela kod njih 50 posto broj migrena se prepolovio. U kontrolnoj skupini, koja nije primila lijek, oko 27 posto pacijenata imalo je sličan efekt. Drugo je antitijelo, fremanezumab, ispitano na pacijentima s kroničnom migrenom. Broj dana s migrenom prepolovio se kod njih 41 posto, a kod kontrolne skupine koja nije primila lijek takvih je bilo samo 18 posto.
- Ovo je ogroman napredak, jer danas bolje razumijemo ovaj poremećaj i način na koji ga treba liječiti. Ovim pacijentima vratit će se dio njihovih života, moći će ponovno funkcionirati - istaknuo je za BBC prof. Peter Goadsby, voditelj kliničkog ispitivanja erenumaba u istraživačkom centru londonskog King's Collega. Problem kod nove terapije mogla bi biti cijena, koja će, kako se procjenjuje, biti znatno viša od cijene analgetika kojima se migrena danas liječi. Goadsby smatra da bi ova terapija tako mogla biti pogodna za pacijente kod kojih postojeći lijekovi ne djeluju, ili se ne mogu nositi s njihovim nuspojavama, prenosi Novilist.