O OVOME SVI ŠUTE: Evo šta je pravi uzrok raka i kako ga ispravno liječiti!

Porodica i zdravlje
O OVOME SVI ŠUTE: Evo šta je pravi uzrok raka i kako ga ispravno liječiti!
.

Rak nije jedna vrsta bolesti. Kancerogene bolesti imaju zajedničku karakteristiku – nekontrolirani rast ćelija tumora.

Tumor je naziv za abnormalnu skupinu tkiva. Ona može biti maligna, ili kancerogena, odnosno benigna, ili nekancerogena. Samo maligni tumori napadaju okolna tkiva.

Maligna oboljenja šire se velikom brzinom. Stanice raka napadaju tako što ulaze u krvne stanice i kruže krvotokom. Kada je organizam oslabljen, stanice probijaju krvne kanale i napadaju meka tkiva.

Za većinu ljudi riječ “tumor” ima negativne konotacije. Kroz rano otkrivanje i liječenje rak ne mora značiti i terminalno oboljenje.

Rak, ili novotvorina

Rak, ili novotvorina (grč. neos – nov, plasia – rast) je pojam za mnoge bolesti kod kojih se abnormalne stanice dijele bez kontrole te su u stanju napasti tkivo. Rak je uobičajeni narodni naziv za sve tumore.

Metastaze ili presadnice podrazumijevaju aktivno ili pasivno prenošenje tumorskih stanica po organizmu. Metastaza označuje tumor kao zloćudni te bolesnici s ovim stadijem bolesti imaju ograničene mogućnosti liječenja.

Širenje stanice raka i stvaranje metastaza se najčešće kroz krvotok i limfni sistem. Osim toga, širenje je moguće i kroz tjelesne šupljine. Simptomi metastaziranog raka ovise o pogođenoj lokaciji. Iako je bol u tom području moguć, nije nužno i prvi simptom. Neki bolesnici nemaju simptome pa se kod njih metastaze otkivaju ciljanim dijagnostičkim postupcima.

Možda se pitate kako liječnik zna je li rak primaran ili metastaziran. Postojanje metastaza se dokazuje patohistološkom identifikacijom stanica. Nakon što liječnik obavi biopsiju tumorskog tkiva iglom. Mikroskopskim pregledom patolog prema izgledu i drugim karakteristikama određuje tip tumora.

Metastazirani tumori su povezani s prvobitnim. Oni se mogu pronaći istodobno kad i primarni tumori ili kasnije.

Ukoliko se porijeklo ne može odrediti, što je rijetko, govori se o karcinomu nepoznatog primarnog sijela. Metastaze u udaljenim organima ukazuju na rak stadija IV. Vrsta liječenja ovisi o tipu primarnog karcinoma, veličini i lokaciji metastaza.

Premda je većina metastaziranih karcinoma neizlječiva, postoje terapije kojima se može bolest ublažiti. Redoviti i učestali pregledi su nužni nakon prvog liječenja raka.

Osnovni uzrok raka je otkriven prije 1923., a pronalazač je 1931. za to dobio Nobelovu nagradu. Vrlo mali broj ljudi u svijetu zna za to. Godine 1931. znanstvenik Otto Heinrich Warburg (1883.-1970.) primio je Nobelovu nagradu za nalazak osnovnog uzroka raka. Dr. Warburg je otkrio da je rak posljedica antifiziološkog načina života.

r-otto-heinrich-warburg

Antifiziološkim načinom prehrane i fizičkom neaktivnošću tijelo stvara kiselu sredinu.

Stanična kiselost istiskuje kisik, a pomanjkanje kisika stvara kiselu sredinu.

Dr. Warburg je rekao: “Pomanjkanje kisika i kiselost su dvije strane iste medalje“.

Ako imate previsoku kiselost, automatski će nedostajati kisika u organizmu; ako nedostaje kisika imat ćete zakiseljen organizam. Kisela sredina je bez kisika.

Oduzmete li zdravoj stanici 35% kisika, možete je pretvoriti u stanicu raka za dva dana“, tvrdio je dr. Warburg.

Sve normalne stanice imaju potrebu za kisikom, ali tumorske ćelije mogu živjeti bez njega. To je bez iznimke”.

U svojem djelu “Metabolizam tumora”, dr. Warburg je pokazao da kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uvjeta: krvnu kiselost i hipoksiju.

Otkrio je, da su tumorske stanice anaerobnei da ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kisika.

Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kisika.

Stoga, karcinom nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam, koji stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini.

Zdrave stanice žive u alkalnoj sredini punoj kisika. Tumorske stanice žive u sredini siromašnoj kisikom.

Nakon što je završen probavni proces, hrana, ovisno o svom nutritivnom sastavu, stvara uvjete kiselosti ili alkalnosti.

Pojednostavljeno rečeno, alkalnost organizma ovisi o tome što jedemo.

Kiselo ili alkalno stanje mjeri se PH skalom. Od 0 do 7 je kiselo, a od 7 do 14 je alkalno.

Naše stanice, da bi mogle funkcionirati, trebaju imati alkalan pH, malo iznad 7.

Krv se sama regulira kako ne bi upala u metaboličku kiselost.

Međutim, neka hrana zakiseljuje krv.

Hrana koja zakiseljuje tijelo

* Rafinirani šećer i derivati. Od svih je najgori, jer nema bjelančevina, masti, ni minerala, samo rafinirane ugljikohidrate. Njegov pH je 2,1 (veoma kiseo).

* Meso (sve vrste)

* Proizvodi životinjskog porijekla – mlijeko i sirevi, jogurt itd.

* Rafinirana sol

* Rafinirano brašno i svi derivati itd.

* Hljeb

Ne propustite