Trenutna situacija u regionu i kakva su predviđanja
Ako se ostvare sumorne statističke prognoze, do 2050. godine u Srbiji će živjeti čak 33,2% u Bosni -8.27% dok u Hrvatskoj -7.73% odsto ljudi manje nego danas. To bi, ilustracije radi, moglo da znači da će nestati čitav jedan grad i to veličine Beograda. U brojkama, to je više od dva miliona ljudi, što bi značilo da će nas biti manje od 5,5 miliona u zavisnosti od države.
Ovo je još jedan kriterijum po kome se Srbija svrstala na samo dno evropske ljestvice, iza koje se nalaze još samo tri zemlje. Kako pokazuju podaci, više stanovnika od Srbije izgubiće samo Letonija (35,8 odsto), Litvanija (37,6) i Moldavija (44,1). Međutim, sa ovim problemom suočava se većina evropskih zemalja, samo što su procenti manji nego kada je riječ o Srbiji. Ilustracije radi, kompletan region mogu da očekuju ovakav scenario, a među njima prednjači Bugarska gde su očekivanja da će se populacija smanjiti za 21,9 odsto. U ovu grupu spadaju i Mađarska (12,6 odsto), Grčka (10), BiH (8,2), Rumunija (8,2), Crna Gora (7,9), Hrvatska (7,7) i Makedonija (4,4).
Iako je pretpostavka da je za "nestajanje" populacije zaslužno to što više ljudi umre nego što se rodi, iseljavanje i starost, taj trend nije karakterističan samo za srednju i istočnu Evropu, jer su mu podlegle i neke od najrazvijenihih zemalja poput Njemačke, gdje je procjena da će 12,8 odsto stanovništa manje živjeti u ovoj zemlji do 2050. godine. Isti slučaj, samo manji procenti, odnose se na Finsku i Dansku, kao i Portugal, Češku, Poljsku, Sloveniju...
Najsretnije zemlje u Europi
Stanovništvo ispod linije siromaštva u europskim zemljama
