MASOVNO UNIŠTAVAJU ZASADE MALINA: Živjeli smo od njih, a mraz i niska cijena su nas uništili!
Najveći plantažeri u kuršumlijskim selima zbog niskih cijena maline i kupine uništavaju svoje plantaže, vade, spaljuju i preoravaju višegodišnje zasade.
U jednoj od najsiromašnijih opština u Srbiji, proizvodnja malina i kupina su bile mogućnost da sela ožive, a većina je bila i oživjela a mještani se vratili selima.
Mještanin sela Žuč Miroslav Ilić kazao je da su niske ijcene tog voća i neredovne isplate razočarali proizvođače, pa su mnogi i u tom selu počeli da uništavaju najkvalitetnije plantaže malina i kupina.
"Nažalost, ove godine smo svi ispod nule, nismo uspjeli ni ulaganja da vratimo. Ja sam bio prinuđen da prodam dvije svođe od po 250 kilograma, kako bi pokrio troškove oko berbe kupine i isplatio radnike. Bio sam prinuđen da povadim kvalitetni zasad kupine tripli kraun (trostruka kruna) i posijem kukuruz", kazao je Ilić.
Ilić je rekao da je selo Žuč, najplodnije i najbogatije selo kuršumlijske opštine, prvo dotukao jak prolećni mraz a zatim niska otkupna cijena.
Jedan od najvećih platažera u Kuršumliji Radija Danilović, takođe iz sela Žuč, kazao je da ovih dana završava uništavanje dugogodišnjih zasada maline "Crni vilamet", jer niska cijena nije vratila ni uloženo.
"Živjeli smo od proizvodnje tih malina. Zbog nebrige države, sada ja i moja porodica moramo da radimo nešto drugo, jer je neizvjesna naredna godina, a do sljedeće berbe moramo mnogo da uložimo", rekao je Danilović.
Pored ovih mještana i drugi mještani, koji su ove godine pretrpjeli gubitak, kažu da uništavaju svoje plantaže ili će ih prepoloviti, jer su potrebna finansijska ulaganja da bi plantaže bile pripremljene za berbu naredne godine.
S druge strane, stručnjaci smatraju da je greška uništavati plantaže i uvjeravaju da će naredne godine cijena biti bolja.
Jovica Djinović, iz odjeljenja za poljoprivredu opštine Kuršumlija, kazao je da ta opština maksimalno pomaže i unapređuje poljooprivredu u kuršumlijskim selima.
"Svake godine se izdvajaju značajna sredstva za podsticaj poljoprivredne proizvodnje. Opština vraća 50 odsto uloženih sredstava na sadni materijal, poljoprivredne mašine, stočarstvo i ne bih savjetovao uništavanje plantaža malina i kupina. To je kultura koja ima svoje mjesto i u budućnosti će sigurno cijena biti bolja", rekao je Djinović.
Zahvaljujući opštini Kuršumlija, koja već pet godina pomaže gotovo svako registrovano gazdinstvo, ova opština prednjači po proizvodnji jagodičastog voća. Kuršumlija je dospjela u samo vrh, po proizvodnji maline, kupine i jagode u Srbiji.
Proizvođači su naveli da više ne vide perspektivu u tom voću, pa će, po svemu sudeći mnoge njive ponovo biti zakorovljene.
(Beta)