U BiH najviše cijene plina u regionu
Skup plin, s obzirom na prosječna primanja, uzrokovao je prelazak mnogih građana BiH na alternativne izvore energije.
Isporuke plina ove godine, ne bi trebale biti problem, međutim, veća briga građanima Bosne i Hercegovine je njegova cijena.
U zemljama regije plin najjeftinije plaćaju građani Srbije, gotovo 12 eura po gigadžulu. U Hrvatskoj je za jedan euro skuplji nego u Srbiji, dok je najskuplji građanima Bosne i Hercegovine, više od 14 eura po gigadžulu, tvrdi AJB.
Međutim, u svim zemljama regije, cijena plina je značajno manja od prosjeka Evropske unije.
Skup plin, s obzirom na prosječna primanja, uzrokovao je prelazak mnogih građana BiH na alternativne izvore energije.
Situacija je najozbiljnija u glavnom gradu, Sarajevu, koji je i najveći potrošač, a kakav će ujeicaj loženje čvrstih goriva imati na lokalnu klimu i koje su druge mogućnosti, provjerio je Emir Nuhanović.
Dnevna rutina
Fikret Aščić je drva kupio ljeti i do zime ih je uredno iscijepao i složio pored kuće, a svakih nekoliko sati, tri ili četiri cjepanice nestanu u grotlu peći, čiji apetit raste kako vanjska temperatura pada.
Mnogo truda i rada kako bi se grijala kuća, posebno kada se uzme u obzir da je sistem grijanja prikopčan i na plin.
"Plin je strašno skup. Prvo, plin nije kvalitetan, pola vazduha, pola plina. Slabo je grijanje od plina! I morao sam da pređem na drva, jer mi je puno jeftinije. Plina sam trošio preko dvije hiljade maraka, a drva mi treba 5-6 metara", kazao je Fikret Aščić.
On nije jedini primjer, budući da kubni metar drva minimalno košta 35 eura.
"Naime, mnoga domaćinstava u Sarajevu, naročito u padinskim dijelovima grada, za grijanje prelaze sve češće na čvrsta, odnosno fosilna goriva", javio je Nuhanović.
Gubitak značajan
Toga su svjesni i u Sarajevogasu, kompaniji zaduženoj za distribuciju plina do krajnjih korisnika. Iako ne žele otkriti koliki je tačan broj građana odjavio plinski priključak, priznaju da je gubitak na tržištu značajan.
"Naši podaci govore da u poređenju 2013-2010. imamo značajan pad prirodnog gasa u energetskom bilansu Kantona Sarajevo. To je pad od 5,73, odnosno sa 31% na 25%", tvrdi Nusreta Palavra iz Sarajevogasa.
Međutim, nastaviti koristiti plin, ali smanjiti mjesečne izdatke je moguće, tvrdi Hamid Mehinović.
Smatra da se ulaganjem u bolju termičku izolaciju objekata, mjesečni računi mogu i više nego prepoloviti.
"Ovisno o mjerama, recimo zamjena termoizolacije, izolacije poda i krova, zamjena stolarije, možemo postići uštede i do 60%", smatra direktor agencije Energis Hamid Mehinović.
Broj dana sa smogom sve manji
Ipak, budući da se promjena sistema grijanja isplati momentalno, dok se na povrat investicije u energetsku efikasnost čeka i do 10 godina, sve više ljudi radije mijenja plin za drva, nego fasadu, što povećava i nivo štetnih čestica u zraku.
Ali, usljed klimatskih promjena, kako tvrdi klimatolog Željko Majstorović, broj dana sa smogom i maglom je iz godine u godinu sve manji.
"Sreća je jedino u tome što ove klimatske promjene nose povećanu promjenjivost vremena, tako da je broj dana sa maglom u kotlinama BiH sve manji", kazao je Majstorović.
Za sada, sivog prekrivača iznad Sarajeva nema.
Dok građani vagaju između manjih režija i čišćeg zraka, od većeg zagađenja spašava nas samo priroda, no pitanje je do kada i po koju cijenu, javio je Nuhanović.