AKO SLUŠATE TURBO FOLK, MANJE STE INTELIGENTNI: Šta još muzika koju slušate otkriva o vama

Vrijednost vlastita odricanja percipira se najvažnijom slušateljima rocka i moderne klasike, a najmanje važnom slušateljima turbofolka, dok se vrijednost vlastita probitka smatra podjednako važnom slušateljima turbofolka, zabavne muzike i moderne klasike, a najmanje važnom slušateljima metala, pokazali su rezultati istraživanja o povezanosti glazbenih preferencija s osobnim vrijednostima te crtama ličnosti.

Rezultati istraživanja koju su na studentskom uzorku proveli Tomislav Pavlović, Tena Benaković, Marija Prpa i Anja Wertag predstavljeni su u najnovijem broju časopisa "Društvena istraživanja".

Autori se pozivaju i na ranije radove domaćih i stranih autora u kojima se pokušavalo odgovoriti na pitanja o učinku muzike na čovjekov emocionalni, kognitivni i socijalni svijet, odrednicama glazbenih preferencija te kako su one povezane s osobinama ličnosti.

Ta pitanja, navode, poslužila su i kao polazište istraživanjima P.J. Rentfrowa i S.D. Goslinga, koja su pokazala da bi osobine ličnosti, samopoimanje i kognitivne sposobnosti mogle biti najvažniji čimbenici u kreiranju muzičkih preferencija pojedinca te da bi poznavanje nečijih muzičkih preferencija moglo upućivati na te čimbenike.

Uz to, istraživanja odnosa osobina ličnosti i muzičkih preferencija pokazuju da optimistične i konvencionalne žanrove (country, pop) te energične i ritmične žanrove (rap, soul, dance) preferiraju osobe s izraženijim crtama prilagodljivosti (ekstraverzije) i ugodnosti, a refleksivnu i kompleksnu glazbu (primjerice, klasika, jazz, blues) te intenzivnu i buntovnu (alternativna glazba, rock, metal) osobe s izraženijom crtom otvorenosti prema iskustvu.

Također, viša ekstraverzija pokazala se povezanom s izraženijom preferencijom turbofolka, dance i rap-glazbe, dok osobe sa slabije izraženom ekstraverzijom preferiraju heavy metal. Nadalje, osobe više na dimenziji intelekta preferiraju heavy metal, a one niže na toj dimenziji preferiraju turbofolk. Osobe koje preferiraju heavy metal i rap postižu nešto niže rezultate na dimenziji savjesnosti.

Postoje stereotipi o slušaocima pojedinog glazbenog žanra, ali nisu nužno tačni

"Najvažniji nalaz našeg istraživanja je da postoje određeni stereotipi o slušateljima pojedinog glazbenog žanra, ali i da se oni ne pokazuju nužno tačnima", rekli su u razgovoru za Hinu viša asistentica na zagrebačkom Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" Anja Wertag i psiholog Tomislav Pavlović koji je dodao kako, iako glazbeni žanrovi prenose informaciju o nekoj osobi, ona nije nužno tačna.

"Ako kažem da slušam metal i hip-hop vjerojatno ćete pomisliti da sam otvoreniji za promjene od slušatelja nekog drugog žanra, što zapravo uopće nije istina. S druge strane, ako želim da pomislite da sam otvoreniji promjenama mogu reći da slušam metal i rock i to će kod nekog aktivirati stereotip da su metalci i rockeri nešto otvoreniji i pomislit će da sam ja otvorenija osoba", kazao je.

Pojasnio je i da su se u istraživanju koncentrirali na muzičke stilove jer su primijetili postojanje određenih stereotipa u društvu prema slušateljima određene vrste glazbe, npr. da su metalci mračni i delinkventni i slično. Stoga su odlučili vidjeti ima li to kakve veze s realnošću i koliko su ti stereotipi tačni. Pojasnio je kako su u prvom istraživanju istraživali povezanosti crta ličnosti, muzičkih preferencija i osobnih vrijednosti, a u drugome stereotipe o slušateljima pojedinih muzičkih žanrova.

Tako je istraživanje pokazalo i da se vrijednost zadržavanja tradicionalnih odnosa (poštivanje običaja i ideja koje promiču kultura ili religija, stabilnost društva i sl.) percipira najvažnijom slušateljima moderne klasike (crossover) i zabavne glazbe, a najmanje važnom slušateljima metala i rapa.

Otvorenost promjenama (nezavisnost misli i odabir djelovanja, traženje izazova u životu i sl.) ispitani studenti percipiraju najvažnijom slušateljima rocka i metala, a najmanje važnom slušateljima zabavne muzike i turbofolka, koji su procijenjeni najmanje otvorenima prema promjenama.

Reperi su, percipira se, manje skloni vlastitom probitku (kontrola i nadmoć nad ljudima i resursima, društveni prestiž i status) i zadržavanju tradicionalnih odnosa. Pokazalo se i da studenti koji su sudjelovali u istraživanju imaju relativno negativne stereotipe o slušateljima turbofolka kojih se većinom percipira kao osobama kojima je važan osobni probitak, pri čemu su im manje važni vlastito odricanje (tolerancija i zaštita dobrobiti svih ljudi i prirode, razumijevanje) i otvorenost prema promjenama.

Tek nešto manje negativni stereotipi postoje o slušateljima zabavne muzike koje se smatra sklonijima vlastitom odricanju, ali i zadržavanju tradicionalnih odnosa. Slušaoce moderne klasike percipira se podjednako sklonima vlastitom odricanju kao i slušatelje metala, ali od njih više teže vlastitu probitku i održavanju tradicionalnih odnosa. Pri tome su slušaoci metala nešto manje bili procijenjeni otvorenima prema promjenama.

Muškarci više vole slušati metal, a žene pop, modernu klasiku i zabavnu muziku

Istraživanje je pokazalo i da muškarci više vole slušati metal, a žene pop, modernu klasiku (Apocalyptica, 2Cellos, Maksim Mrvica i Lindsey Stirling) i zabavnu muziku.

Pavlović je kazao i da se u nekim ranijim istraživanjima pokazivalo da postoji povezanost između slušanja metala i delinkvencije kod adolescenata, a što se u njihovu nije pokazalo. Smatra i da je razlog tomu što su ranija istraživanja više uzimala u obzir adolescente koji su slušali metal i u tom životnom periodu kada možda i jesu bili agresivniji ali su s godinama našli bolje načine iskazivanja emocija, a ne kroz agresiju.

Pavlović je napomenuo i da im je bilo zanimljivo usporediti percipirani sustav vrijednosti slušaoca metala i rocka sa slušateljima moderne klasike, budući da velik dio glazbenoga repertoara "modernih klasičara" predstavljaju klasične obrade metala i rocka. Rezultati su pri tome pokazali da su slušaoci moderne klasike procijenjeni podjednako sklonima vlastitom odricanju kao i slušaoci metala, ali su od njih više težili vlastitu probitku i održavanju tradicionalnih odnosa, dok su nešto manje bili procijenjeni otvorenima prema promjenama.

Time je, smatra, ocrtan doprinos elemenata klasike intenzivnim i buntovnim žanrovima, čije skladbe izvedene na klasičnim istrumentima ostavljaju drukčiji dojam o osobama koje ih stavljaju iznad njihovih izvornih verzija.

Pavlović je rekao i da je njihovo istraživanje rađeno na malom uzorku studenata te će trebati još daljnjih istraživanja kao bi se u konačnici mogli izvući konkretniji zaključci da osobe koje slušaju određenu vrstu muzike imaju više izražene neke karakteristike, a manje neke druge.

(Novi.ba/Hina)