PRVI PUT OD KRAJA HLADNOG RATA: Amerika donijela OVU ODLUKU, svijet nikad bliži VELIKOJ KATASTROFI!
Vazduhoplovne snage SAD pripremaju se da stave bombardere sa nukearnim naoružanjem na cjelodnevno dežurstvo, što se nije dogodilo od kraja Hladnog rata 1991, piše danas “Vašington tajms“
- To je samo još jedan korak u osiguravanju toga da smo spremni. Ja na to posmatram ne kao na pripremu za neki konkretan događaj već više na realnost globalne situacije u kojoj se nalazimo i toga kako mi osiguravamo da smo spremni da napredujemo - izjavio je načelnik štaba Vazduhoplovstva SAD general Dejvid Goldfin.
On je naglasio da je svijet "opasno mesto" i naveo da "neki ljudi otvoreno govore o upotrebi nuklearnog naoružanja - ističući da su se vremena od sukoba SAD i ŠSR-a promijenila.
Odluku bi, kako se navodi, trebalo da donesu komandant Strateške komande, general Džon Hiten ili glavni čovek Severne komande Lori Robinson.
Strateška komanda je nadležna za nuklearno naoružanje vojnih snaga SAD, a Severna komanda za odbranu Sjeverne Amerike.
Kako su agencije prethodno izvijestile, SAD su u prethodnom periodu razmjenjivale oštriju retoriku sa Pjongjangom zbog nuklearnog programa Sjeverne Koreje, a američki predsjednik Donald Tramp je prije dvije sedmice odbio da potrvdi da Iran postupa u skladu sa nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, prenosi Tanjug.
PROČITAJTE JOŠ:
TRUMP ZAPALIO "FITILJ RATA"/ POLITIČKI ANALITIČARI ZA NOVI.BA: Temelja za rat i vojnu intervenciju još uvijek nema; Vojni sukob najgori je mogući scenarij koji bi imao globalne posljedice
Napetosti u odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverne Koreje porasle su proteklih nekoliko sedmica zbog korejskog nuklearnog oružja i balističkih projektila.
Prema riječima dr.sc. Daria Kuntića, stručnjaka za međunarodnu sigurnost, ove napetosti rezultat su jačanja sjevernokorejskih nukleranih kapaciteta i razvoja raketnih sistema interkontinentalnog dometa koje Amerika i njeni saveznici smatraju opasnom po svoju nacionalnu sigurnost.
"Amerika Sjevernu Koreju također smatra faktorom nestabilnsti u istočnoj Aziji koja narušava ravnotežu snaga u regiji i podriva stabilnost koju je jamčila njezina dugogonja hegemonija. Unatoč sankcijama i prijetnjama mogućim vojnim udarom, Sjeverna Koreja nastavlja s jačanjem vojnih kapaciteta jer nuklearno oružje smatra jedinim sredstvom odvraćanja očekivanog napada Sjedinjenih Država. Paranoičan strah od američke invazije, predanost misiji zaštite sjevernokorejskog naroda od stranih neprijatelja, te uvjerenje u diplomatsku mudrost i vojni genij Kim Jong-una razlog su zašto diplomatske aktivnosti, dodatne sankcije i vojno zastrašivanje nemaju utjecaja na režim." - pojasnio je Dario za Novi.ba.
DONALD TRUMP ZAPALIO "FITILJ RATA"
Govoreći za rusku državnu novinsku agenciju TASS, sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Ri Yong Ho, rekao je kako je Donald Trump svojom "ratobornom i bezumnom izjavom" zapalio "fitilj rata".
Na pitanje da li uopšte može doći do oružanog sukoba Dario je rekao:
"Vojni sukob nije u interesu ni Americi, ni Sjevernoj koreji ni Kini koja već dugo igra ulogu zaštitinika sjevernokorejskog režima. Međutim takvu mogućnost ne može se u potpunosti odbaciti jer u stanju visokih tenzija kakvima danas svjedočimo lako može doći do pogrešnih procjena koje se mogu pretvoriti u oružani sukob. Oštru retoriku između Pyongyanga i Washingtona treba gledati iz perspektive pokazivanja mišića i zastrašivanja protivnika koja bez ozbiljnih oružanih provokacija neće rezultirati sukobom. Opasnost upravo vreba od demonstracije vojne moći koje mogu drugu stranu potaknuti da preventivno reagira i započne sukob." - kazao je Dario.
Uslijed stvarne opasnosti, vojni analitičari su prema pisanju britanskog Expressa počeli razmatrati koliko bi vojska Sjeverne Koreje izdržala. Dario je za Novi.ba pojasno kako nema sumnje da bi Sjeverna Koreja izgubila rat.
"Nema sumnje da bi Sjeverna Koreja u otvorenom sukobu s vojno nadmoćnijom Amerikom i Južnom Korejom izgubila rat. Međutim, moćna sjevernokorejska artiljerija smještena na pedesetak kilometara od Seula samo bi inicijalnom topničkom paljbom grad pretvorila u ruševinu. Dobar dio od oko 10.000 topova sposoban je ispaljivati projektile s biološkim i kemijskim oružjem, što bi uzelo dodatni danak među civilnim žrtvama koje bi se brojale u desecima tisuća.
Isto tako, sjevernokorejske postrojbe koje broje pet milijuna vojnika uz još pet milijuna onih koji mogu voditi dugotrajni gerilski rat bilo bi nemoguće brzo poraziti. Povrh toga, barem desetak atomskih bombi u posjedu Pyongyanga omogućilo bi režimu da ih kriomice pokuša transportirati do južnokorejskih i japanskih luka te ih ondje detonira s katastrofalnim posljedicama. Invazijske snage ne bi mogle brzo otkriti i uništiti bombe koje bi Pyongyang iskoristio za izazivanje nuklearne kataklizme. U konačnici, veliko je pitanje kako bi na intervenciju reagirala Kina koja Sjevernu Koreju doživljava kao tampon zonu prema Americi koja u savezničkoj Južnoj Koreji ima stacioniranih 28.000 vojnika. U svakom slučaju, vojni sukob najgori je mogući scenarij koji ne bi imao samo regionalne, nego i globalne posljedice." - kazao je Dario.
BRANIMIR VIDMAROVIĆ O SJEVERNOJ KOREJI
O trenutnoj situaciji između Sjeverne Koreje i SAD-a razgovarali smo i sa političkim analitičarom Branimirom Vidmarovićem koji je za Novi.ba kazao kako je proteklih nekoliko sedmica Sjeverna Koreja pomalo nestala iz vidokruga, ponajprije zbog drugih događanja poput katalonskog referenduma i američke skepse prema nuklearnom dogovoru sa Iranom.
"Ovu pauzu Pjongjang koristi kako bi odvagao situaciju. Sa jedne strane, Kim Jong-un je stekao dozu uvjerenosti da svi raketni i nuklearni pokusi mogu kod Amerike proći nekažnjeno u smislu vojne intervencije. To je u prvom redu krivica Trumpove Twitter-diplomacije u kojoj je predsjednik SAD-a uputio mnogo oštrih riječi i prijetnji iza kojih na kraju nije stajalo apsolutno ništa. S druge strane, sankcije su teško pogodile ekonomiju Sjeverne Koreje. Po svemu sudeći, učinak sankcija je doista ozbiljan jer je sjevernokorejska agencija KCNA nedavno u priopćenju priznala da one „čine enormnu štetu“ – što je samo po sebi znakovito budući da tamošnji mediji po običaju ne odaju nikakvih slabosti." - kazao je Branimir.
NOVA TESTIRANJA
Mjesec oktobar zadnji je mjesec u "sezoni" raketnih eksperimenata, a razloga za lansiranje je mnogo, tvrdi Branimir.
"Koliko će se nastaviti ova kalkulacija je teško reći. Uzorak ponašanja režima proteklih godina pokazuje da je listopad zadnji mjesec u „sezoni“ raketnih pokusa (nakon čega se isti nastave negdje u veljači slijedeće godine). Razloga za lansiranje je puno: tu su i prijetnje SAD-a, i pogrdni Trumpov „raketni čovječuljak“, i jako oštra retorika američke predstavnice u UN-u Nikki Haley. Osim toga, 10. listopada bio je dan osnivanja Radničke partije Koreje. Stoga postoji mogućnost da će do kraja mjeseca odnosno do kraja godine općenito Pjongjang izvesti još jedan pokus.
Dileme i zamagljena budućnost sigurno muče Kim Jong-una. Režim koji treba vanjske neprijatelje i simbolične pobjede nad njima istovremeno želi maksimalnu teritorijalnu sigurnost ali vapi za pažnjom amerikanaca. Zato smirivanje situacije nije opcija. No, svaki novi pokus je ozbiljno povećanje uloga. Ako je Trump i uspio napraviti nešto pozitivno, to je privlačenje pažnje apsolutno čitavog svijeta prema Sjevernoj Koreji – a to je nešto što je Pjongjang pokušavao zaobići. Veća pažnja znači manja tolerancija. Stoga, ako će se Sjeverna Koreja odlučiti na novi pokus, pitanje je u kom smjeru? Simbolički pobjedonosno ali strahovito riskantno bilo bi pokušati ispaliti raketu na pola puta do Guama ili preko njega (jako mali izgledi s obzirom na udaljenost i kapacitete raketa). Stare putanje poput Japanskog mora ili preko Japana su provjerene ali može vodstvo Sjeverne Koreje smatra da neće imati isti onaj psihološki učinak kao prije." - pojasnio je.
RUSIJA I KINA POZIVAJU NA SUZDRŽANOST OKO SJEVERNE KOREJE
Kina i Rusija traže mirno rješenje krize i pregovore.
Amerika je s jedne strane kroz Trumpovu haotičnost smogla zabrinuti svjetske sile, obratiti pažnju na Sjevernu Koreju i iznervirati Kinu koja nevoljko, ali sve češće staje na stranu svjetskog mišljenja ne bi spriječila eskalaciju i povećanje vojne prisutnosti SAD-a u regiji, tvrdi Branimir.
"S druge strane, Amerika se pokazala kao nekonstruktivan igrač glede držanja riječi sporazuma. Osim ukinutog Transpacifičkog gospodarskog sporazuma (TPP), sada se očekuje i napuštanje nuklearnog dogovora sa Iranom. Ovo šalje jako negativne signale što se tiče bilo kakvih mogućnosti pregovora i kredibiliteta Amerike pred njenim pregovaračkim partnerima. Vjerojatno je već sada jasno da bi u budućnosti pregovore oko obustave nuklearnog programa sa Sjevernom Korejom pozitivno mogle voditi samo Rusija, Kina i ASEAN. SAD sve češće demonstrira svoje snage. Prošle subote u Južnu Koreju je stigla nuklearna podmornica naoružana krstarećim raketama Tomahawk. Dan iza, Trumpov ministar obrane James Mattis je poručio vojci da mora biti spremna za mogući rat sa Sjevernom Korejom, nakon čega se Trump u utorak sastao sa vojnim vrhom kako bi razmotrio vojne opcije. Američki bombarderi B-1B prelijetali su Korejski poluotok dvanaest sati." - dodaje Branimir.
Prema riječima političkog analitičara temelja za rat i vojnu intervenciju još uvijek nema.
"U svakom slučaju, temelja za rat i vojnu intervenciju još uvijek nema. Očekivano, Sjeverna Korea se pritajila jer ne želi eskalaciju. Osim toga, u Pjongjangu su zabrinuti zbog moguće pomoći NATO bloka, o čemu su napisali u sjevernokorejskom KCNA, ističući da bi takav potez „promijenio ravnotežu snaga protiv Sjeverne Koreje“. Takvi strahovi su temeljeni na Engleskoj spremnosti da priskoči u pomoć Washingtonu (dok Njemačka, na primjer, odbija vojnu intervenciju). Bez obzira na to hoće li Sjeverna Koreja do kraja godine napraviti nove pokuse ili ne do oružanog sukoba ne bi trebalo biti zbog toga što još ne postoji legitimni povod za takav sukob. Ni na jednoj, ni na drugo strani." - zaključio je Branimir.