Akademijom u Narodnom pozorištu obilježena 14. godina smrti Alije Izetbegovića
Akademijom u Narodnom pozorištu u Sarajevu večeras je obilježena 14. godišnjica smrti državnika i političkog lidera Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Prisustvovale su brojne zvanice - članovi njegove najuže porodice, predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, vjerske zajednice, diplomatskog kora, umjetnici, akadamici i mnogi drugi poštovaoci Izetbegovićevog lika i djela.
Organizator manifestacije je Muzej “Alija Izetbegović”, koji treba da obilježi deceniju postojanja.
Adnan Žiško, direktor Muzeja koji njeguje uspomenu na lik i djelo prvog predsjednika Predsjedništva BiH, podsjetio je da u proteklom desetljeću ta ustanova bilježi niz uspješnih projekata, a kao posebnu vrijednost - rad s mladima iz 54 osnovnih i srednjih škola.
Do kraja godine bit će realiziran i projekat dokumentarnog filma “Deset godina Muzeja”, najavio je Žiško.
Poseban segment večerašnje manifesatcije posvećen je Aliji Izetbegoviću kao misliocu, mudrom i strpljivom čovjeku čija promišljanja imaju tri bitna fokusa - mir, pravdu i Bosnu i Hercegovinu.
Prvaci bosanskohercegovačkog glumišta Miodrag Trifunov i Izudin Bajrović govorili su odlomke iz Izetbegovićevih knjiga i njegova zapisana promišljanja.
Dopisni član Akademije nauka BiH Mirko Pejanović govorio je o političaru i državniku Aliji Izetbegoviću kojem je sudbina namijenila vođstvo u teškom i dramatičnom historijskom periodu Bosne i Hercegovine.
Pejanović je podsjetio da Izetbegović stupa na političku scenu u prvoj polovini 1990. godine, postaje lider Stranke demokratske akcije i na izborima prvi predsjednik Predsjedništva BiH.
Sastanci s liderima bivših jugoslovenskih republika održani su 1991. godine, kada je tražen izlaz iz političke krize, a Izetbegović u novonastalim društveno-historijskim okolnostima se zalagao za mirno razrješenje.
Referendum o nezavisnosti BiH je proveden 29. februara i 1. marta 1992. te je u aprilu BiH međunarodno priznata, a u maju primljena u članstvo Ujedinjenih nacija.
Uslijedilo je nametanje krvavog rata Bosni i Hercegovini i postizanje Washingtonskog pa Dejtonskog sporazuma 1995. godine.
Pejanović je naglasio Izetbegovićevo strpljivo istrajavanje u traženju najboljih rješenja za budućnost zemlje koju je vodio.
Po Pejanovićevim riječima, kad bi se današnje političke elite ponašale slično i bile sklonije konsenzusu i kompromisu, Bosna i Hercegovina bi bila prva u okruženju u reformskom procesu.
O kulturološkim promišljanjima Alije Izetbegovića govorio je Sead Šemsović, šef katedre za književnost naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, prenosi Fena.
Citirao je rečenice iz zamašnog Izetbegovićevog djela zbog kojeg je nastala ideja da njegove najljepše mudrosti dožive enciklopedijsko izdanje.