Istraživanje dalo nevjerovatne podatke: Kako siromaštvo može uticati na razvoj vašeg mozga?

Kako siromaštvo može uticati razvoj vašeg mozga? Istraživanja dokazala, djeca iz siromašnih porodica imaju manje razvijen mozak! 

Prema američkim istraživanjima, siromašna djeca imaju slabije razvijen mozak od njihovih prijatelja koji su bogatiji. 

Neurolozi koji su proučavali mozak kod više od 100 mladih ljudi, otkrili su da porodični prihodi mogu biti povezani sa razvijanjem površine cerebralnog korteksa. 

Regija mozga na kojoj je rađeno istraživanje zadužena je za razvijanje jezika, memorije, prostornih vještina i rasuđivanje, piše Daily Mail. 

Kolumbija Univerzitet je ustanovio da djeca iz porodica koje godišnje zarađuju manje od 25.000 dolara imaju 6% manju površinu cerebralnog korteksa  od djece čije porodice zarađuju 150.000 dolara ili više. 

Elizabeth Sowell, predstavnik dječije bolnice Los Angeles, izjavila je za Washington Post: “Odavno poznata činjenica je da su siromaštvo I nedostatak pristupa okolini za razvoj usko povezani sa lošim uspjehom u školi što se sada može povezati sa fizičkim razvojem mozga koji je veoma bitan” 

Do istog zaključka, ali u drugom istraživanju su došli I neuorolozi sa MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) 

“Kao što je za očekivati, život u okolini koja vas ne podržava ima svoju cijenu” izjavio je John Gabrielli, stručnjak za mozak i kognitivne nauke. 
“Za mene je ovo poziv na akciju ukoliko želite da povećate mogućnosti onima koji teško dođu do izražaja u svom okruženju.”

Iako istraživanje nije uključilo moguće razlike u anatomiji mozga, prethodna istraživanja su pokazala da studenti koji imaju manja primanja podložniji su stresu u djetinstvu. Uzrok tome može biti I ograničen pristup obrazovnim resursima te nedovoljna izloženost govornom jeziku u toku djetinstva. 

Istraživanje je uključilo 58 studenata koji imaju po 12 ili 13 godina- od kojih su 23 iz porodica koje imaju niže prihode te 35 studenata iz porodica sa većim prihodima.

Istraživači su uporedili učinak studenata na  MCAS (Massachusetts Comprehensive Assessment System)  sa snimcima koji prikazuju korteks mozga. 

Koristeći se magnetnom rezonancom, otkrivene su razlike u debljini korteksa u frontalnom te u potiljačnom dijelu lobanje, čije su osnovne funkcije vid i pohranjivanje znanja. 

Te razlike su povezane sa razlikama u testu te razlikama u porodičnom prihodu.

 U suštini, razlike u debljini korteksa u ovim regijama mozga mogu objasniti 44% jaza koji se dogodio u dostignuću u ovom istraživanju. U većini drugih mjera anatomije mozga, istraživači nisu pronašli neke značajne razlike. Količina bijele mase, snopovi aksona koji povezuju različite dijelove mozga se nisu razlikovali, kao ni ukupna površina moždane kore. Istraživači su naglasili da razlike u strukturi koje su oni otkrili nisu neophodno trajne. 

Gabrieli, član McGovern instituta je izjavio: “Postoji mnogo čvrstih dokaza da je mozak nepromjenljiv . Naša istraživanja nisu pokazala da će buduće obrazovanje te podrška porodice moći napraviti neke značajne razlike”. 

Istraživači se nadaju da će u narednim istraživanjima otkriti koji tip obrazovnih programa može pomoći kako bi se smanjio jaz u dostignućima.