HISTORIČAR ADNAN VELAGIĆ O REFERENDUMU O NEZAVISNOSTI KATALONIJE: Sve će pasti u vodu kada Katalonija zakuca na vrata EU

Referendum o nezavisnosti Katalonije održan je u nedjelju. Dan nakon što je španska policija uspjela smanjiti izlaznost, ali ne i rezultat kojim je velika većina izašlih Katalonaca, glasala za nezavisnot, predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont zatražio je međunarodno posredovanje u odnosima Katalonije i Španije. 

No, postavlja se pitanje šta se krije iza želje Katalonaca za otcjepljenjem. Za odgovore na ovo pitanje potrebno se vratiti u prošlost. 

Kontaktirali smo uglednog historičara i profesora na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru Adnana Velagića koji je se za naš portal osvrnuo na historijski kontekst aktuelnih dešavanja u Kataloniji, te je kazao kako je sve do 1714. godine, kada su na čelo Španije došli francuski Burboni, Katalonija  uživala izvjesnu autonomiju u sastavu Španije. 

"Španija je nastala 1479. godine ujedinjenjem dvije kraljevine - Aragona i Kastilje. Ove dvije dotadašnje države su ujedinjene u zajedničku državu Španiju, na osnovu bračnog ugovora između aragonskog kralja Ferdinanda i kastiljske kraljice Izabele. Tako je tadašnja Katalonija, kao sastavni dio Aragona, ušla u sastav Španije. Sve do 1714. godine, kada su na čelo Španije došli francuski Burboni, Katalonija je uživala izvjesnu autonomiju u sastavu Španije. Od tada ona gubi svaki oblik posebnosti. U toku Napoleonovih ratova, kada je ovaj francuski vladar osvajao Evropu, Katalonci su podigli ustanak i, uz pomoć katoličke crkve, sve do sloma Napoleona 1814. pružali žestok otpor francuskom osvajaču. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada su nacionalni naboji u Evropi dostizali tačku ključanja, u Kataloniji se javio snažan nacionalni pokret, koji je uspio da 1932. godine izbori izvjesnu katalonsku autonomiju. Sve do 1977. godine ova autonomija je bila više-manje uvažavana od strane centralne vlade u Madridu, da bi od tada ona zaživjela de facto i de jure. No, iako priznata kao autonomna oblast španska vlada je ovaj autonomni oblik Katalonije strogo kontrolisala i nikada nije dozvolila da se on razvije u nešto što bi moglo da dovede do državne disolucije. U novije vrijeme centrifugalne sile u Kataloniji su ojačale. Na krilima novih nacional-separatističkih kretanja širom Evrope, katalonski nacionalizam je u završnoj fazi - odcjepljenje od Španije." - objasnio je Velagić.

Profesor Velagić dodao je kako je Katalonija jedna od najrazvijenijih španskih oblasti, te da Katalonci nisu imali pravo na ovaj referendum. 

"Važno je naglasiti da je Katalonija jedna od najrazvijenijih španskih oblasti. Ona obuhvata oko 32.000 km2 i satoji se od 4 provincije, od kojih je Barcelona daleko najrazvijenija. Inače, u privrednom pogledu Katalonija čini 20% ukupnog privrednog razvoja Španije. Prema Ustavu, Kraljevina Španija je parlamentarna monarhija, koja se sastoji od 17 autonomnih oblasti i 2 autonomna grada. Iako je autonomija široko postavljena niti jedna oblast nema pravo na odcjepljenje od Španije. Prema tome, Katalonci nisu imali pravo na ovakav referendum, na kojem će se izjašnjavati o svome opstanku unutar zajedničke države. Centralna vlada sada ima nekoliko mogućnosti od kojih je najizvjesnije da će sačekati izvjesno vrijeme, da se strasti smire. Naime, iako se očekuje da će katalonska vlada, na osnovu rezultata referenduma, proglasiti nezavisnost to neće imati puno efekta, jer će sve pasti u vodu kada Katalonija zakuca na vrata Evropske unije. Njen pristup neće dopustiti ne samo Španija nego i ostale zemlje EU, u kojima postoje slični separatistički pokreti. S druge strane, španska vlada bi nakon izvjesnog vremena, kada strasti popuste, mogla raspustiti katalonske institucije i uz pomoć pritiska iz EU sprovesti kontrolisane izbore u Kataloniji. Inače, pored jakog nacional-separatizma u Kataloniji su vrlo snažne i prošpanske struje, koje su u ovom momentu politički fragmentirane. Ponovo kažem, jedan snažan politički nastup Španije i zemalja EU može objediniti katalonsku prošpansku opoziciju i promijeniti tok događaja u sasvim suprotnom smijeru." - kazao je Adnan Velagić. 

Velagić se osvrnuo i na aktuelno pitanje u BiH i referendum u Republici Srpskoj. 

"Ono što je danas aktuelno u BiH jeste pitanje koje upućuje separatna struktura iz Republike Srpske. Oni postavljaju pitanje: Ako može Katalonija, onda može i RS. Ono što se, također, treba naglasiti jeste činjenica, da se nezavisnost ne ostvaruje samo uz jak separatni pokret. Za nezavisnost moraju postojati i historijske, privredne, geopolitičke i spoljnopolitičke predispozicije. U tom pogledu RS znatno zaostaje. Naime, ona nema dublju historijsku predispoziciju. Katalonija je još u 15. stoljeću uživala autonoman status u sastavu aragonske kraljevine, dok je RS nastala nakon krvavog rata u BiH, u kojem je na jednom njenom dijelu izvršen genocid. U privrednom pogledu RS je destruirana i kao samostalna ne bi mogla funkcionisati. Za takvo nešto ona nema ni prirodne ni geostrateške predispozicije." - dodaje profesor Velagić. 

Profesor je na kraju zaključio kako nezavisnot Katalonije neće proizvesti stvarne posljedice po Španiju. 

"Prema tome, smatram da će katalonska vlada ovih dana proglasiti nezavisnost, koja neće proizvesti stvarne posljedice po Španiju. Naprosto, to neće dozvoliti ni Evropska unija, jer bi to, u tom slučaju, moglo postati nepisano pravilo za sve zemlje koje se nalaze u njenom sastavu. Također, poznato je da EU ne dozvoljava izmjene granica i s tim u vezi katalonska nezavisnost je unaprijed osuđena na neuspijeh. Što se tiče prostora izvan EU, smatram da ona neće imati ozbiljnije refleksije." - kazao je Velagić za Novi.ba.