NOVI UDAR NA NOVČANIKE: Osim struje, skuplje bismo mogli plaćati i vodu

U Ministarstvu su nam rekli da je obveza naplate naknade za korištenje voda, pri čemu je osnovica za obračun te naknade zahvaćena količina vode, već propisana Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva, čija primjena je trebala početi 2010. godine, no ona se stalno odgađala.

Naime, ministarstvo zaštite okoliša i energetike za Index tvrdi da do poskupljenja vode neće doći. Međutim, unatoč ovakvoj tvrdnji Ministarstva, za očekivati je da bi voda vrlo brzo mogla poskupjeti i da bi računi mogli biti duplo veći. Razlog tome je što EU traži od Hrvatske da građanima naplaćuje količinu zahvaćene, a ne isporučene vode, kao što je slučaj kod nas.

A kako Hrvatska zbog lošeg stanja vodovodne mreže gubi gotovo 50 posto vode, znači da bi se stanovništvu naplaćivala i ta voda koju ne dobiva. To bi značilo astronomsko povećanje računa za vodu.

U Hrvatskoj propada 49 posto vode

"Na zahtjeve isporučitelja vodnih usluga i njihovih osnivača rok za primjenu te odredbe produljuje se godinama, najprije do 2015. godine, a zatim još 2016., 2017. i 2018. godine.

Razlog odgode bila je isključivo nespremnost isporučitelja da se započne sa sanacijom gubitaka iz vodoopskrbnih sustava, tako da se pripreme odgovarajući projekti sanacije gubitaka koji bi se sufinancirali iz sredstava EU. Cijelo to vrijeme naknada za korištenje voda naplaćivala se potrošačima za isporučene količine voda.

Odgode primjene navedene obveze nisu dovele do odgovarajućih rezultata u pogledu smanjenja gubitaka. Naime, razlika između zahvaćenih i potrošačima isporučenih količina vode putem vodoopskrbnih sustava na pojedinim sustavima iznosi od 70 do 80 posto, a prosjek Hrvatske 2009. godine bio je 46 posto. Sada je već blizu 49 posto", stoji u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Do sada su, kako navode u Ministarstvu, isporučitelji vodnih usluga u većoj mjeri pripremali projekte izgradnje i obnove sustava javne odvodnje, dok je komponenta vodoopskrbe bila zastupljena u manjoj mjeri, tek cca 20 posto ukupnih investicija u vodokomunalnu infrastrukturu. A od toga je manji dio bio direktno namijenjen sanaciji gubitaka u sustavu.

Ministarstvo: U 2018. ćemo pripremiti dokumentaciju za sanaciju vodoopskrbne mreže

"Napominjemo da su isporučitelji vodnih usluga u RH i njihovi vlasnici (općine i gradovi) u potpunosti upoznati s navedenom problematikom i tijekom svih ovih godina s njima se komuniciralo o navedenom problemu.

U narednom razdoblju intenzivirat ćemo konzultacije s Grupacijom vodovoda i kanalizacije u RH s ciljem definiranja modela naplate naknade za korištenje voda, koji bi stimulirao isporučitelje vodnih usluga koji su proveli određene mjere u pogledu smanjenja gubitaka iz vodoopskrbnih sustava kojima upravljaju te kako bi te gubitke sveli na prihvatljivu razinu.

U 2018. godini Ministarstvo će u suradnji s Hrvatskim vodama izdvojiti sredstva za otvaranje posebnih financijskih omotnica za pripremanje projektne dokumentacije za rekonstrukcije i sanacije vodoopskrbne mreže", navode u Ministarstvu te dodaju da trenutno do poskupljenja vode neće doći.

"U Aziji i Africi nemaju vodu ni za pranje, a mi bacamo pitku vodu"

Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, institucije koja je lani bila pokrovitelj znanstveno-stručnog skupa "Strategija razvoja vodoopskrbe i odvodnje grada Zagreba", potvrdio je u razgovoru za Index da se u ovom trenutku zbog lošeg stanja vodovodne mreže samo u Zagrebu u gradskim cijevima izgubi čak oko 48 posto pitke vode.

"Imamo ogromnu količinu gubitaka vode, velik dio je vezan uz korozivni cjevovod, odnosno cijevi propuštaju. To je velika boljka, pogotovo u Zagrebu koji ima veliki problem. Prvo to treba riješiti, a onda uvesti način obračuna po zahvaćenoj vodi. Ako se ne saniraju cijevi, a krene se s takvim načinom obračuna, računi za vodu bi duplo poskupjeli.

Samo Zagreb godišnje troši 120 do 130 milijuna kubika godišnje, a onda znate koliko se vode izdubi i koliko propadne. To se treba pod hitno sanirati, a vjerovatno je i namjera EU da se taj problem napokon sanira, ne samo iz financijskih, već i iz ekoloških razloga.

Poznato je koju energiju isto gubimo da dignemo vodu iz podzemlja i onda nam se pitka voda gubi kroz taj loš vodovodni sustav. Mi bacamo pitku vodu, dok u Africi i Aziji nemaju vodu ni za pranje, a kamoli za piće", ustvrdio je prof. Andročec.

Jukić: Povećanje cijene vode do 30 posto

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike prošlog je mjeseca u javnu raspravu uputilo izmjene i dopune Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. Primjedbu na izmjene prilikom javnog savjetovanja imao je Ivan Jukić, predsjednik Uprave Vodovoda Osijek, koji se javio u ime udruge Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, koja okuplja 132 opskrbljivača vode.

Upozorio je da u izmjenama Zakona nije riješeno pitanje plaćanja naknade za korištenje voda. Naime, prema postojećem Zakonu upravo bi se od 1. siječnja 2018. voda trebala naplaćivati po prostornom metru zahvaćene vode, a ne potrošene, što bi, kaže Jukić, dovelo do povećanja cijene vode za domaćinstva od 10 do 30 posto.

"Kao što vam je poznato, u javnoj raspravi (e-savjetovanje) nalazi se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, u kojem su mijenjane različite odredbe, ali ne i ona kojom od 1. siječnja 2018. godine stupa na snagu odredba članka 23. stavka 3. i članka 24. stavka 1. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, kojima je određeno da isporučitelji vodnih usluga postaju obveznici plaćanja naknade za korištenje voda i to prema m³ zahvaćene vode.

Primjena ovih odredbi Zakona odgađana je od 1.1.2010. godine više puta (na kraju do 1.1.2018.), budući da je takvo uređenje "ušlo" u Zakon kao tzv. obveza iz pravne stečevine europskog zakonodavstva i navodne pune primjene vodnih direktiva kroz ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Dosadašnje odgode primjene nisu bila bezrazložne. Naime, do danas još nije niti započet (koliko je nama poznato), a kamoli dovršen rad na izradi nove Uredbe o obračunu naknade za korištenje voda, koja bi mogla sadržavati i korekcijske koeficijente prema kojima bi se obračunavala naknada na količinu vode koja nije prodana, odnosno za tzv. gubitke u sustavu.

Svi isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe trebaju pristupiti rješavanju problema smanjenja gubitaka, te utvrditi metode analize i kontrole gubitaka, koje će okrupnjavanjem biti primjenjive na različite tipove vodoopskrbnih sustava. Novi propisi o obračunu naknade za korištenje voda trebali bi stupiti na snagu od 1. siječnja 2018., a do sada nije završeno restrukturiranje isporučitelja vodnih usluga. Naime, zbog specifičnosti ovih sustava treba vremena da bi se omogućio nadzor nad gubicima i provođenje dobrog održavanja i nadzora nad gubicima u sustavu.

Sukladno ovome, ni Hrvatske vode, ni Državni proračun, a ni Fondovi EU nemaju osigurana sredstva za sanaciju gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, niti su javni isporučitelji do sada imali na raspolaganju značajnija sredstva za uvođenje sustava kontrole i upravljanja gubicima", naveo je Jukić na stranici eSavjetovanje.

Istaknuo je da prilikom istjecanja vode na cjevovodima voda često ne dođe na površinu, već se izgubi kroz porozno tlo. Pojedini vodoopskrbni sustavi zbog dotrajalosti imaju gubitke duž čitavog sustava.

"Obračunu gubitaka pristupa se voluntaristički i neefikasno"

"Stoga uvođenje načela ekonomske cijene vode i punog povrata troškova kod obračunavanja naknade za korištenje voda na zahvaćenu vodu ima za posljedicu enormno povećanje cijene vode po m3 korisnicima vodnih usluga (potrošačima).

Kako se postupku promjene i primjene novih metodologija u izračunu koeficijenata pri obračunu gubitaka u ovih 8 godina pristupa voluntaristički i neefikasno, smatramo da bi ovu odredbu Zakona trebalo brisati i zadržati dosadašnji način obračuna naknade za korištenje voda koji je u primjeni od 1995. godine, i to kao neoporezive naknade koju plaćaju krajnji potrošači.

Ako je stvarno riječ o obvezi koja proizlazi iz Ugovora o pristupanju EU ili iz neke od drugih odluka Europske komisije, treba započeti procese prilagodbe i/ ili izmjena barem putem osiguravanja sredstava iz EU fondova za smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim sustavima.

Stoga Vam predlažemo da u sklopu ovog Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva konačno preispitate primjenu odredaba članaka 23. i 24. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, kao i odredbu kojom bi se Uredbom trebao odrediti koeficijent tehničkog gubitka (temeljem članka 27. ZFVG) kako bi se ublažio utjecaj primjene članka 23. i 24. ZFVG na povećanje cijene vodnih usluga potrošačima od 1.1.2018. godine", naveo je Jukić u svojoj primjedbi.

Na kraju ostaje pitanje do kada će Ministarstvo uspjeti ignorirati EU i tako privremeno zaustavljati poskupljenje, a pravi je problem i pitanje kad će Hrvatska napokon početi sanirati vodovodnu mrežu kako bi prestali s bacanjem gotovo 50 posto pitke vode.