NAJVAŽNIJI OBRED HADŽA: Arefat - mjesto spoznaje

Arefat je visoravan udaljena otprilike četiri sata hoda od časne Meke. 

Posljednji dan pred Kurbanski bajram hadžija mora provesti u stajanju na Arefatu. 

Nakon zajedničkog klanjanja i spajanja podne i ikindije namaza, te obraćanja imama hodočasinicima otpočinje stajanje na Arefatu. 

Dan Arefata je 9. dan mjeseca zu-l-hidžeta, 12. mjeseca u hidžretkom kalendaru. To je dan na kome se hadžije okupljaju na Arefatu, a Arefat je poznato mjesto, brdo u blizini Mekke.

Ime Arefat potiče od glagola arefe (upoznati). Ovo mjesto je dobilo ovo ime zbog toga, prema prvom mišljenju, što su se na njemu susreli Adem i Hava nakon spuštanja iz Dženneta.

Prema drugom mišljenju, dobilo je ime kada je Džibril, a.s., upoznao i podučio Ibrahima, a.s., propisima hadža i pitao ga: Hel ‘arefte – jesi li spoznao i shvatio. Jedno od mišljenja jeste da je Arefat dobio ime zbog toga što je to veličanstveno i sveto mjesto koje se ukrasilo i uljepšalo za Allahove robove, jer u Tadžu-l-Arusu (jedan od najznačajnijih arapskih rječnika) stoji da arefe znači i uljepšati se.

Također, postoji mišljenje da je nazvan ovim imenom zbog toga što se ljudi toga dana međusobno upoznaju sa različitih krajeva svijeta, a isto tako, to je dan kada se ljudi, robovi, predstavljaju Allahu svojim djelima i ibadetima, kako to navodi er-Ragib u El-Mufredatu.
Riječ „Arefat“, sastavljena je od tri slova: „‘/ain/“, „r“ i „f“, a svako do tih slova može biti protumačeno shodno pojmu koji se na njemu gradi.

Slovo „‘/ain/“ ujedno je i početno slovo riječi „ismet“, što znači „čistota“, „neporočnost“. Na ovaj način stanje hodočasnika otkriva nam se kao stanje osobe čiste od svakoga grijeha, bilo stečenoga bilo nasljeđenog. Drugim riječima, pravilno obavljen hadž dovodi dušu čovjeka, po pitanju neporočnosti, u stanje duše novorođenčeta koje na svijet dolazi čisto od svakoga grijeha.

Slovo „r“ ujedno je i početno slovo riječi „rahmet“, što znači „milost“. Milost na koju ovdje mislimo jeste hodočasnikova spoznaja i osvjedočenje (šuhud) u Božiju nedugovanu milost, i to milost kao stvaranje, obdržavanje i opraštanje. U sva tri slučaja, stvaranje čovjeka, održavanje na životu i, konačno, oprost kojemu se svi nadaju, zavise od čovjekovog uloženog truda na Božijemu putu a realizirani mogu biti isključivo po milosti dragoga Boga.

Slovo „f“ ujedno je i početno slovo riječi „fitret“, što označava onu urođenu, primordijalnu, narav svakoga čovjeka, s kojom se, shodno predaji, svako dijete rađa. Nakon primljenoga hadža, hodočasniku je jasno, na način ubjeđenosti, da je samo jedan Bog, a da je sve drugo tek trag Njegovoga oduvječnog i zauvječnog postojanja.

Kako riječ „arefat“, tako i riječi „ismet“, „rahmet“ i „fitret“, završavaju slovom „t“, a, opet, slovo „t“ početno je slovo riječi „tevba“, što znači pokajanje, pa se može reći da je život vjernika ustvari priča o njegovome kajanju i pokajanju.

Post na dan Arefata

Pitaju ljudi, zašto post na dan Arefata briše grijehe od dvije godine?

Ibn Kajjim je kazao: “Ako neko upita zašto post na dan Ašure briše grijehe jedne, a post na dan Arefata briše grijehe dvije godine, navest ćemo dva mišljenja.

Prvo jeste da je dan Arefata u svetom mjesecu, prije njega je sveti mjesec, a i poslije njega nastupa sveti mjesec što nije slučaj sa Ašurom.

Drugo mišljenje jeste da je post dana Arefata specifičnost našeg ummeta, dok je post Ašure naslijeđen od prijašnjih poslanika, tako da je bereketom Muhammeda, s.a.v.s., vrijednost Arefata udvostručena.”

Hodočasnici iz BiH sinoć su oko ponoći u tri grupe krenuli ka brdu Arefat.