Nevjerovatno šta su pronašli tokom ronjenja!

Nemalo je iznenađenje čekalo kapetana Dimitriosa Kondosa i njegovu posadu. Ništa nije upućivalo na to da će još jedna od njihovih plovidbi prema Sjevernoj Africi završiti otkrićem olupine čiji će sadržaj sljedećih gotovo 120 godina zbunjivati svjetske naučnike.
Ime otočića koji se nalazi između Grčke i Krete doista je ono što se čini po imenu – anti-Kitera, nasuprot je većem otoku. Da ubiju vrijeme, ronili su ne bi li i tamo pronašli spužve. Ronilac Elias Stadiatis zaronio je na 45 metara te ubrzo nakon toga povukao konop da ga izvuku van. “Dolje je gomila leševa ljudi i životinja”, izvijestio je prestrašeni Grk. Kondos se sam spustio da provjeri, a vratio se s lijepom bronzanom statuom. Dolje je bio drevni brod. Dio rimskog plijena Nastavili su put prema Sjevernoj Africi, ali vratili su se krajem sezone da bi pokupili još predmeta. Vrijeme je bilo da se obavijesti i vlasti.
Izvlačenje artefakata s dna pokraj Antikitere potrajalo je više od godinu dana. Nitko nije ni slutio čega sve ima na dnu pokraj malog otočića u Egejskom moru. Izvađene su bronzane statue Filozof i Efeb, čak 36 porculanskih skulptura među kojima i Herkul, Odisej, Diomed, Hermes, Apolon, pa onda i tri porculanske statue konja, bronzana lira, nekoliko komada staklenih predmeta...
Nije bilo lako proučavati olupinu. Jedan je ronilac poginuo, još su dvojica ostala paralizirana zbog bolesti dekompresije. A još nisu ni našli najvredniji eksponat. Tek 1902. arheolog Spiridon Stais primijetio je na dnu neobičan predmet, komad bronze s ugrađenim zupčanikom s natpisima na grčkom. Pronašao je mehanizam iz Antikitere, prvo poznato svjetsko analogno računalo, sastavljeno od najmanje 30 dijelova.

Kako će kasnije utvrditi znanstvenici sa Sveučilišta u Cardiffu, riječ je o tačno 37 zupčanika koji su korisniku mehanizma omogućavali da prati kretanje Mjeseca i Sunca kroz Zodijak, predvidi pomrčine, ali i prati tačne dane održavanja važnih festivala poput Olimpijskih igara. Posljednja istraživanja tvrde kako se mehanizmom moglo pratiti datume čak 42 događaja. Ti se proračuni temelje na vremenu od jednog punog Mjeseca do drugog, a korisnik je mogao odrediti i godišnja doba, što je očito bilo korisno za ondašnju poljoprivredu. Korištene su i spoznaje Babilonaca o pomrčinama Sunca i Mjeseca pa je mehanizam pokazivao i to.