NACIONALNI SPOMENIK BOSNE I HERCEGOVINE/ ARHITEKTA BORIS TRAPARA ZA NOVI.BA: Lokacija za gradnju Vijećnice nije slučajno izabrana

Na današnji dan, prije 25 godina granatirana je i zapaljena zgrada Vijećnice u Sarajevu, u kojoj je tada bila smještena Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. 

U noći između  25. i 26.  avgusta sarajevska Vijećnica, kao najreprezentativniji objekat austro - ugarskog perioda izgorjela je do temelja. 

Sarajevska Vijećnica je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, izgrađen 1986. godine i kao takva ima izuzetne kulturno - historijske, arhitektonske i umjetničke vrijednosti.

Vijećnica je izgrađena u pseudo- maurskom stilu, a o samom stilu gradnje razgovarili smo sa magistrom arhitekture iz Sarajeva Borisom Traparom. 

 "Vijećnica je izgrađena u pseudo - maurskom stilu koji je bio svojevrstan politički projekat austro - ugarske uprave kako bi se spojile želje i potrebe sva tri tada većinska naroda u BiH. Pseudo- maursko stil ima orijetalni karakter, odnosno orijentalnu dekoraciju, dok je način gradnje zapadnoevropski i upravo na taj način austro- ugarska uprava je željela da ostvari jedan stil u gradnji koji bi predstavljao sva tri naroda u BiH." - kazao je Boris za naš portal. 

Vijećnica je nareprezentativniji objekat izgrađen u pseudomaurskom stilu u BiH, ali prema riječima Borisa nije jedini. 

"Postoje i drugi objekti, naprimjer u Sarajevu to je zgrada bivše šerijatske sudačke škole, kasnije Muzej Sarajevo, sada Fakultet islamskih nauka, zatim mostarska Gimnazija i Hotel "Neretva", zatim Vijećnica u Brčkom, Sinagoga u Zenici, Aškenaska sinagoga u Sarajevu. Po čitavoj BiH ima nekoliko izgrađenih objekata u pseudo- maurskom stilu, a to su uglavnom bile vijećnice, odnosno gradske kuće koje su predstavljale u tom periodu austro- ugarsku upravu."- pojasnio je. 

Pseudo- maurski stil potiče iz Južne Španije i Sjeverne Afrike.  

"Originalni projekat za Vijećnicu izradio je Karlo Paržik. Međutim, on se nije svidio Benjaminu Kalaju (Benjamin von Kállay) koji je u to vrijeme obavljao funkciju ministra finansija i guvernera Bosne i Hercegovine.  Zato što je Paržikov projekat imao više elemenata bizantijske arhitekture, nego pseudomaruske, ali kako je Paržik odbio da napravi te izmjene na svom projektu, angažovani su drugi arhitekti. Tako da su kasnije na projektu Vijećnice radili Aleksandar Vitek (Alexandar Wittek) i Ćiril Metod Iveković.  " - kazao  je Trapara. 

Pored toga što je nacionalni spomenik BiH, Vijećnica je izgrađena u dijelu grada nastalom u osmanskom periodu, kako bi ustvari predstavli svu moć nove imperije, jer se tada radilo o smjeni dvije vlasti, osmanske na odlasku i austro - ugarske na dolasku.

"Gradnjom Vijećnice u usitnjenom tkivu sarajevske Baščaršije austrougarska uprava je željela da pokaže svu snagu i nadmoć svoje imperije stvarajući objekat jedinstven u svijetu sa izuzetno arhitektonski i umjetničko vrijednom unutrašnjom dekoracijom, gdje se posebno izdvajaju centralna aula iznad koje se podiže vitražna kupola, zatim svečana i vijećnička sala ukrašeni geometrijskim i floralnim motivima koji doprinose orijentalnom karakteru objekta. Vijećnica je nekoliko puta promijenila namjenu, a ostala je upamćena kao Univerzitetska i nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine. U noći između 25. i 26. avgusta 1992. godine, objekat je teško stradao od požara, a o obnova je trajala gotovo dvadeset godina." - dodao je Boris. 

Lokacija za izgradnju Vijećnice nije slučajno izabrana. 

"Ta lokacija za gradnju Vijećnice nije slučajno izabrana. Ona je izabrana namjerno da se centru osmanskog Sarajeva, odnosno osmanskog dijela grada izgradi jedan takav reprezentativan objekat austro - ugarske uprave." - zaključuje Boris.