STANOVNICI BiH RAZOČARANI: Za isti novac ni približan kvalitet!
U Agenciji za bezbjednost hrane BiH navode da nikada nisu vršena istraživanja o kvalitetu hrane kao ni poređenja iste sa njenim kvalitetom u susjednim zemljama.
Nedavno je Evropu potresao potrošački skandal kada je ustanovljeno, a zatim i potkrijepljeno priznanjem da postoje dvostruke mjere za kvalitet robe i proizvoda između zapadnog i istočnog dijela kontinenta. Na primjer, u suhomesnatim prerađevinama za potrošače iz novih zemalja članica EU ima manje mesa i više aditiva, iako je cijena gotovo ista, a nekad je na zapadu i niža. Jedna njemačka fabrika keksa do sada je za novopečene Evropljane pravila keks sa palminim uljem, a ne sa puterom, kako je to tradicija nalagala.
Kada je BiH u pitanju, situacija je, prema riječima potrošača, veoma slična. Mnogi tvrde kako, na primjer, bez obzira na to što izgleda identično, nutela kupljena u domaćoj trgovini nije ista kao ona koju neko donese iz Italije, dok su se mnoge domaćice uvjerile kako persil i ariel kupljeni u nekoj evropskoj zemlji ne mogu da se porede po kvalitetu pranja sa istim deterdžentima ovdje.
Stručnjaci kažu da, iako su pojedini proizvođači kroz svoje robne marke prisutni u BiH, u pitanju su ipak različiti proizvodi prilagođeni regulativama i standardima naše zemlje, što, upozoravaju, nije protivzakonito.
“Podravkina” linolada za bh. tržište sadrži samo tri odsto lješnika. U Hrvatskoj se, prema deklaraciji, u namazu nalazi daleko više lješnika – 10 odsto. I ukus je, naravno, različit. Objelodanio je to jedan hrvatski portal čiji je čitalac u Neumu kupio linoladu. Plastičnu kanticu platio je 9,25 KM, a kada je pažljivije pogledao deklaraciju, primijetio je da je taj proizvod drugačiji od onog koji konzumira u Hrvatskoj.
U inspektoratu Republike Srpske navode kako su kompanije koje izvoze u našu zemlju obavezne da poštuju pravila, zakonodavstvo, regulativu i standarde koji su na snazi te će sastav proizvoda uskladiti sa parametrima koje mu daje naša regulativa.
“Da bi se dokazalo da su proizvodi koji se nalaze na rafama u BiH različitog kvaliteta u odnosu na iste proizvode na zapadnom tržištu, neophodno je sprovesti uporednu analizu sastava i kvaliteta namirnica, što podrazumijeva uzimanje službenih uzoraka u prodajnim objektima u zemljama zapadne Evrope. Jedno takvo sveobuhvatno ispitivanje zahtijevalo bi angažovanje institucija na nivou države iz nekoliko razloga”, kažu u Inspektoratu RS.
Dodaju kako su zemlje poput Češke i Hrvatske ovo pitanje pokrenule putem predstavnika u Evropskom parlamentu, a s obzirom na to da BiH nema takve mogućnosti, bilo bi neophodno da ovo pitanje u pregovorima sa Evropskom unijom nametnu naši predstavnici koji su ovlašteni da pregovaraju sa evropskim tijelima.
Podsjećaju kako je Hrvatska kao članica EU dobijala proizvode koji su lošijeg kvaliteta u odnosu na zapadno tržište, a što bi nam trebalo pomoći da se orijentišemo i vidimo gdje smo.
“Iako smatramo kako bi trebalo da budu jednaki za sve, oni jednostavno imaju pravo da te proizvode za ovo područje prave na taj način”, kazali su nam u ovom udruženju, dodajući kako nisu pokretali inicijative po pitanju paralelnih kontrola.
U Agenciji za bezbjednost hrane BiH su nam rekli kako inicijativa za jednu takvu kontrolu može biti pokrenuta od strane mjerodavnih institucija ili nevladinog sektora kao što je bio slučaj u nekim zemljama, a da u tome imaju njenu podršku. Kako kažu, u posljednje vrijeme kupili su laboratorijsku opremu vrijednu preko dva miliona maraka koja omogućava širok spektar laboratorijskih analiza. Ono što će laboratorije morati sprovesti je proces akreditacije, čime dokazuju kompetentnost za obavljanje određenih ispitivanja.