Avioni bez pilota? Ova ideja uskoro bi mogla i zaživjeti!

Nakon što je istraga pokazala da je kopilot aviona njemačke kompanije "Germanwings" Andreas Lubitz namjerno srušio avion sa 150 putnika u francuskim Alpima, vazduhoplovni stručnjaci sve češće razmatraju mogućnost korištenja robota, koji bi zamijenili kopilota ili oba pilota na komercijalnim letovima.

Američke agencije već rade na eksperimentima u kojima roboti ili operateri na daljinsko upravljanje zamjenjuju kopilota ili pilota u kokpitu, navodi "New York Times", dodajući da je sve manja potreba za ljudskim osobljem u pilotskoj kabini usljed razvoja tehnologije senzora, računara i vještačke inteligencije.

Komercijalna avijacija je, naime, već automatizovana u velikoj mjeri.

Savremenim letovima, uglavnom, upravljaju računarski autopiloti koji prate poziciju aviona na osnovu senzora pokreta i sistema za navigaciju, koje po potrebi ispravlja GPS.

Softverski sistemi, također, koriste se za prizemljavanje komercijalnih letova, piše američki list.

Nedavno istraživanje pokazalo je da piloti u letjelicama "Boing 777" prosječno sedam minuta tokom leta koriste ručno upravljanje dok piloti u avionima "Airbusa" pola sata potroše na ručno upravljanje.

Komercijalni letovi, istovremeno, postaju sve "pametniji".

"Avion 'Airbusa' zna dovoljno da ne udari u planinu", kaže profesor na Institutu za tehnologiju za aeronautiku i astronautiku u Massachusettsu David Mindell dodajući da ta letjelica ima sistem upozorenja, koji se obraća pilotu, ali ne preuzima kontrolu, mada to može u slučaju potrebe.

Pentagon je, naime, već lansirao softver za automatsko pilotiranje u borbenim avionima F16, koji ima automatski sistem za izbjegavanje sudaranja s tlom i koji je, navodno, spasio letjelicu i njenog pilota u novembru prošle godine u sukobu sa snagama takozvane Islamske države.

Od 2013. vojni arsenal Pentagona, koji je uložio ogromna sredstva u razvoj aviona-robota, broji više od 11.000 dronova.

Bespilotne letjelice, ipak, najčešće rade na daljinsko, a ne automatsko upravljanje.

Agencija Ministarstva odbrane SAD odgovorna za razvoj novih tehnologija za američku vojsku (Darpa) najavila je da će ovog ljeta napraviti korak dalje u automatizaciji letova.

Oni će tokom godine početi da sprovode ispitivanje rada vojnih aviona, u kojima će se, na mjestu kopilota nalaziti robot, koji će moći da govori, sluša, koristi kontrole za upravljanje i očitava podatke sa instrumenata.

Roboti, koji nalikuju onima iz filma "Ratovi zvijezda", moći će pokrenuti polijetanje i uzlijetanje aviona, asistirat će pilotu tokom leta, a moći će i preuzeti kontrolu u vanrednim slučajevima.

Kako navodi Darpa, plan je da robot-kopilot bude "fizički prisutan" u kokpitu i da može preuzeti kontrolu nad letjelicom koristeći opremu koja je napravljena za ljude, kao što su upravljač, pedale, dugmići...

Roboti bi, u najboljem slučaju, koristili tehnologije prepoznavanja glasa i sinteze govora kako bi mogli razgovarati sa pilotima i kontrolorima leta.

Naučnici iz NASA istražuju i korištenje operatera za daljinsko upravljanje umjesto kopilota na komercijalnim letovima što bi značilo da kontrolor leta na zemlji može poput "dispečara" da upravlja desetinama letova istovremeno, kao i da prizemi avion ukoliko se nešto desi pilotu.

"Da li možemo imati avion s jednim pilotom s mogućnošću da daljinskim upravljanjem kontrolišemo letjelicu sa zemlje i da to bude bezbjednije od današnjih sistema? Odgovor je da", kaže profesor na Univerzitetu Duke i nekadašnji pilot F19 aviona Mary Cummings, koja radi kao istraživač u projektu Darpe.

Sistemom automatskog upravljanja aviona može se, također, uštedjeti velika količina novca jer, kako se navodi u izvještaju NASA, troškovi rada na poziciji kopilota u 2007. iznosili su nekoliko milijardi dolara u svjetskim avionskim kompanijama.

Udruženje pilota, međutim, poručilo je u pismu američkom Senatu prošlog mjeseca da pilot može da vidi, osjeti, čuje ili nasluti pokazatelje nekog problema i počne planirati akciju prije nego što problem ustanove senzori ili neki indikatori.

"Tehnologija također košta", rekao je vanredni profesor kosmičkog inženjeringa na Institutu za tehnologiju u Georgiji na simpozijumu NASA dodajući da "više tehnologije u kokpitu znači veću mogućnost kvara te iste tehnologije".

Ipak, postavlja se pitanje da li bi putnici sjeli u avion kojim pilotiraju roboti ili ljudi desetinama hiljada milja od kokpita.

"Ljudi traže ljude", zaključuje profesorka Kumings.