PROČITAJTE OVO, nikad ne znate hoće li vam trebati: KAKO SPASITI NEKOGA IZ VODE
Prilikom vanrednih situacija od nas se očekuje da reagujemo brzo i pribrano, ne ostavljajući prostora za paniku. Izuzetak nije ni slučaj kada moramo izvući nekoga iz vode ili pružiti prvu pomoć. Kada primijetite da se neko utapa, potrebno je da odmah reagujete kako biste ga spasili.
Pokušajte izvući osobu iz vode tako što ćete joj dobaciti pojas za spasavanje ili bilo kakav predmet koji bi je održao na površini. Možete joj dobaciti konopac zavezan za plutajući predmet kako bi ga osoba u vodi lakše dohvatila. Prethodno jasno naglasite da bacate konopac, kako bi osoba bila spremna da ga prihvati. Vodite računa da pojas ili konopac bacite tako da sleti na dohvat ruke osobe koju spašavate, uzimajući u obzir vjetar i brzinu kretanja vode. Kako biste bili sigurni da nećete promašiti, pojas ili predmet možete svezati za kanap i baciti ga iza osobe, te ga povući ka njoj kako ne biste promašili. Pokušajte osobu izvući na sigurno i pružiti joj pomoć.
Od životne je važnosti znati kako treba postupiti kada dođemo u dodir s utopljenikom. Važno je ostati smiren i ne oklijevati, budući da svaka sekunda može biti od presudnog značaja.
Pogledajte koji su to koraci koje treba da pratite nakon što utopljenika izvučete iz vode na obalu.
1. Pregled i procjena stanja utopljenika
Obavite brzi pregled vitalnih funkcija utopljenika. Obratite pažnju na prohodnost disajnih puteva, poremećaje respiracije i cirkulacije. Ako vitalne funkcije nisu prisutne, srce ne radi i nema spontanog disanja, pristupite standardnim metodama oživljavanja. Kod utopljenika sa urednim vitalnim funkcijama, odnosno spontanim radom srca i disanja, treba pratiti stanje svijesti, izmjeriti pritisak i temperaturu. Ukoliko je osoba pri svijesti, možemo očekivati potpun oporavak.
2. Održavanje i prohodnost disajnih puteva
Nakon što izvučemo utopljenika iz vode prvo mu pregledamo usnu duplju i iz nje odstranjujemo mulj, vodu i blato. Ako mu je stomak nadut, okrećemo ga na bok i pritišćemo gornji dio stomaka ili ga obuhvatamo rukama ispod stomaka i podižemo nekoliko puta kako bismo odstranili progutanu vodu. Ne treba čekati da i posljednja kap vode izađe, već nastradalog okrenite na leđa i započnite kardiopulmonalnu (srce i pluća) reanimaciju.
3. Održavanje disanja i krvotoka
Osnovni problem kod utopljenika je hipoksija (nedostatak kiseonika). Po izvlačenju na sigurno, započnite sa umjetnim disanjem usta na usta ili usta na nos. Masažu srca izvodimo kad utopljenika izvučemo van ili ga stavimo na čvrstu površinu. Ovu vrstu pomoći možete ukazati i ako ste u vodi, dok spašavate osobu. Reanimaciju radimo čak i ako je osoba bila 30 minuta u vodi, pogotovo ako je tijelo bilo u hladnoj vodi, jer su rezultati pokazali da i kod osoba kod koji“h je reanimacija započela tako kasno bilo uspješnih rezultata upravo zbog pothlađenosti organizma. U organizmu koji je u stanju pothlađenosti (niske temperature) usporeni su svi procesi, a mozak treba manje kisika. Zbog toga su veliki izgledi u oporavak takvih bolesnika i nakon odgođene reanimacije.
4. Postupak reanimacije
Vještačko disanje se sprovodi uduvavanjem izdahnutog vazduha reanimatora metodom usta na usta ili usta na nos. Usne davljenika se očiste od stranog sadržaja, preko njih se postavlja maramica ili nešto slično. Reanimator se nalazi sa strane davljenika, jednu ruku podvuče ispod vrata, podiže vrat davljenika da glava spontano pada niže i nazad tjemenom prema leđima. Palcem i kažiprstom druge ruke zatvori nozdrve, dlanom iste ruke pritiska čelo i gura glavu što više dole i nazad da brada zauzme najviši položaj. Duboko udahne, prisloni usta na usta bolesniku i uduvava vazduh pazeći da je obuhvatom svojih usana pokrio obim usana davljenika, jer se tako izbjegava gubitak vazduha. Zatim reanimator oslobađa usta davljenika da omogući da uduvani vazduh spontano izađe. Prvih desetak uduvavanja izvede se brzo i uzastopno, a zatim se uduvavanje nastavi ravnomijerno u ritmu normalnog disanja (12 do 14 u minuti).
Provjera uspješnosti uduvavanja se ocjenjuje pojavom sinhronih pokreta grudnog koša. Spoljnu masažu srca treba započeti odmah čim prestane ili jako oslabi rad srca. To se može ustanoviti po tome što se ne može napipati puls na arterijama vrata, ruke ili noge. Izvodi se ravnomernim i snažnim pritiskom u predjelu spoja gornje dvije trećine i donje trećine sternuma (grudne kosti). Potiskivanje sternuma prema kičmi 3,5-5 cm prenosi se na srce. Osoba koja pomaže reanimatoru podigne bolesnikove noge da se što više krvi premesti prema srcu i mozgu. Oko dva centimetra iznad kraja grudne kosti postavi se korjen dlana jedne ruke i preko njega korjen druge ruke. Ruke su ispružene u laktovima, a ramena se nalaze iznad grudne kosti, jer se tako težina tijela reanimatora prenosi na njegove ruke, da bi kompresija srca bila efikasnija. Prsti položene ruke ne dodiruju grudni koš. Ruke se ne odvajaju od predjela grudne kosti pri narednim kompresijama. Ritam kompresija iznosi 80-100 u minuti, a poslije svake pete kompresije obavlja se jedno uduvavanje vazduha i u tom trenutku se kompresija ne izvodi. Ako reanimaciju izvode dvije osobe, uz isti ritam kompresija srca obavljaju se dva uzastpona uduvavanja na svakih 15 kompresija. Provjera uspješnosti obavlja se poslije jednog minuta reanimacije.
Znaci uspješnosti reanimacije: palpira se puls na arterijama vrata ili noge, zjenice nisu maksimalno dilatirane (proširene), popravlja se boja kože, javlja se mišićni tonus, grudni koš se spontano i ritmično pokreće. Ako je reanimacija uspješna, postaviti utopljenika u koma položaj (na bok), dati mu suhu odjeću i utopliti ga.
5. Sekundarno utapanje i liječenje
Najčešći uzrok utapanja je neznanjeplivanja. Kod utopljenika koji su udahnuli vodu u 75% slučajeva dolazi do sekundarnog utapanja. Kašalj, ubrzano disanje, blijedilo, oznojenost, povraćanje ili besvjesno stanje su sumnjivi simptomi. Od terapije se daju kiseonik i diuretici (lijekovi koji pojačavaju mokrenje). Na taj način se odstranjuje suvišna tekućina iz organizma. Preporučuje se da osobi koja je tek izvučena iz vode date topli biljni napitak kako bi se tijelo ugrijalo. Masaža, brzo utopljavanje i alkohol mogu dovesti do opasnog gubitka toplote tijela, tako da ove mjere izbjegavajte.