INTERVJU/ OMBUDSMENKA ZA LJUDSKA PRAVA BiH JASMINKA DŽUMHUR ZA NOVI.BA: Ljudska prava u Bosni i Hercegovini su uslovno rečeno u jednom kritičnom momentu

Ombudsmenka za ljudska prava u Bosni i Hercegovini  Jasminka Džumhur za Novi.ba govorila je o tome koliko su narušena ljudska prava, na šta se najviše ljudi žale uredu Ombudsmena, te da li se i u kojoj mjeri uvažavaju preporuku Ombusmena. 

Cijeli intervju sa Jasminkom Džumhur možete pročitati u nastavku. 

Novi.ba: Da li su i koliko narušena ljudska prava u Bosni i Hercegovini, te koliko vlast uvažava preporuke Ombudsmena? 

JASMINKA DŽUMHUR: Ljudska prava u Bosni i Hercegovini su uslovno rečeno u jednom kritičnom momentu iz razloga što žalbe upućene Ombudsmenima ukazuju da postoje u određenim segmentima sistemska kršenja ljudskih prava, tako da sam broj žalbi, nije dovoljan indikator, ako se ne uzme sadržaj sam žalbe. Posebno je interesantno pitanje povrede prava iz prve grupe ljudskih prava, to su prvenstveno građanska i politička prava, kada se postavlja pitanje uživanja političkih prava, a na šta su ukazale presude Sejdić i Finci, Pilav i drugi. S druge strane ako govorimo o odnosu vlasti prema Ombudsmenima i izvršavanju preporuka Ombudsmena, misilim da je važno reći, da je najznačajniji odnos vlasti  u onim slučajevima kada građani ostvare pravo u toku istrage. Što znači da taj proces pokazuje visok stepen demokratičnosti i da vlast reaguje pozitivno na djelovanje Ombudsmena. Mi veliki broj svojih predmeta završimo na taj način, posebno kada govorimo o segmentu penzijsko - invalidskog osiguranja i generalno grupi socijalnih prava. U onim slučajevima kada ne možemo doći do ostvarivanja ljudskih prava građanina kroz našu istragu i kada utvrdimo da je došlo do povrede prava, mi izdajemo preporuku. Značajan broj preporuka Ombudsmena se poštuje i realizira, ali postoje i onaj segment u kojem nadležni organi ili ne odgovore uopšte na preporuku Ombudsmena ili odgovore, ali decidno kažu da preporuku neće realizovati i navedu razlogu zbog čega. Upravo te nerealizirane preporuku su oblast koja treba biti predmetom daljnjih istraživanja, sa aspekta utvrđivanja odgovornosti subjekata, odnosno rukovodioca subjekata, jer govorimo o javnim ustanovama koje ne poštuju Ombudsmena, a nepoštivanje Ombudsmena znači  da se ne poštuju ni ljudska prava. 

Novi.ba: Nedavno ste prezentirali Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti institucije Ombudsmena za ljudska prva Bosne i Hecegovine za 2016. godinu, da li ste zadovoljni postignutim rezultatima i šta se još može popraviti? 

JASMINKA DŽUMHUR: Godišnji izvještaj je rezultat aktivnosti Ombudsmena koji na neki način predstavlja izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i ne može se biti zadovoljan stanjem ljudskih prava. Kako sam već spomenula, ako postoje sistemka kršenja prava, ako  postoji značajajan broj odluka Ustavnog suda koje nisu ispoštovanje, ako postoje odluke Evropskog suda koje nisu ispoštovane...Sve su to indikatori da stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini je zaista zabrinjavajuće. Naravno, to možemo stavljati u jedan širi kontekst regiona i globalno i možemo primijetiti, da ono što su problemi građana u BiH, da su to prisutni problemi i građana u susjednim državama i u Hrvatskoj i u Srbiji i u Crnoj Gori, jer naša regionalna saradnja Ombudsmena upravo ukazuje na to.

Kada govorimo, recimo o povredama prava iz penzijskog osiguranja, postoji veliki broj  žalbi koje su upravo odnose na činjenicu da mnogi građani su pravo na penziju ostvarili u bivšoj Jugoslaviji, radeći u različitim republikama. Tako da je ta regionalna saradnja za nas je veoma značajna, jer pomažemo građanima da brže ostvare svoje pravo na penziju. Drugi segment je pitanje obrazovanja, presude sudova i Vrhovnog suda Federacije, odluke, mišljenje UN vijeća za ljudska prava, vezano za dvije škole pod jednim krovom i preporuke UN -a koje pikazuju da je to segregacija, jedan od najtežih oblika diskriminacije, pitanje upotrebe jezika, odnosno naziva jezika, a da ne govorimo uopšte da se tražilo osiguranje nastave na maternjem jeziku, nego zabranjenost da građani svoj jezik nazivaju bosanskim jezikom. Zatim neriješeno pitanje civilnih žrtava rata, posebno logoraša i nemogućnost da dobiju oštetu, pozivajući se na zastaru, iako se radi o krivičnim djelim ratnog zločina za koje ne postoji zastara. Pitanja ugrožavanja djeca u konfliktnim razvodima, dugotrajnost brakorazvodnih parnica, posebno neefikasno implementiranje odluka o povjeravanju djece roditeljima na staranje nakon razvoda su zaista zabrinjavajuće činjenice u jednom društvu.

Kada govorimo o konfliktnim razvodima nezaobilazna tema je nasilje u porodici gdje nepravovremeno djelovanje dovodi do težih krivičnih tijela, nanošenja tjelesnih povreda i ubistava. Kada govorimo o medijskom prostoru, svakako je značajno reći da govor mržnje, posebno putem portala je veoma izražen, neosiguravanje slobode pristupa građanima i u konačnici ono što jeste ključno pitanje, je dovoljna neefikasnost pravosudnog sistema, odnosni dugotrajnost postupka i neefikasnost izvršenja sudskih odluka, je treći stub vlasti, posljednja instanca koja treba da garantuje demokratičnost u društvu i ako je ta neefikasnot upitna, onda to dovodi u pitanje društvo u cjelini. Kao Ombudsmenka pozdravljam presudu Ustavnog suda vezano za predmete dugotrajnosti sudskih postupaka, iako  to znači da će zbog dugotrajnosti biti plaćene određene naknade građanima koje su bili izloženi takvim postupcima, opet iz budžeta, ali podiže pitanje utvrđivanja odgovornosti onih koje su doveli do toga da tako dugo traju sudski postupci. 

Novi.ba: Zašto se ne implementiraju presude Ustavnog suda i suda za ljudska prava iz Strazbura, te na šta se građani najviše žale Uredu ombudsmena u BiH? 

JASMINKA DŽUMHUR: Pitanje implementacije presude bilo kojeg suda treba biti stvar zaista pravosudnih institucija, jer oni izvršavaju svoje odluke, ali kada govorimo o presudama međunarodnih sudova, jasno kada govorimo Evropskom sudu za ljudska prava, tamo gdje se plaćaju naknade obeštećenja strankama zbog kršenja prava, nikada se nije pojavio problem. Iako su budžeti prenapregnuti sa obavezama, lahko se izvrši davanje, međutim kada je potrebno implementiranje u smislu donošenja zakona i drugih mjera koje u budućnsti trebaju da preveniraju takva kršenja  ljudskih  prava, onda postoji problem kod onih koji donose odluke, a to su izabrani zvaničnici, govorimo o političkim strukturama, na koje su građani putem izbora prenijeli svoj suverinitet. Tu dolazimo jednu pat poziciju, ne postojanje političke volje da se implementiraju sudske odluke, a posebno one odluke kojima je potvrđeno da ustavni sistem koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom u BiH nije građanski sistem, nije u interesu garađana, jer međunarodni standardi štite prava pojedinca. Svaka međunarodna konvencija kaže da će država  članica osigurati osobi na svojoj teritoriji određena prava, a Ustav BiH u preambuli kaže da će prava biti osigurana konstitutvnim narodima i ostalim. U taj sukob koncepta osiguravanja prava kolektivitetima i ljudskih prava koja su individualna, za posljedicu  ima da svakom ko se ne nađe unutar kolektiviteta garanatirana prava dolaze pod udar, odnosno nemogućnost ostvarivanja prava. 

Novi.ba: Kako biste ocijenili napredak Bosne i Hercegovine u osiguravajanju  prava pripradnicima LGBT zajednice i koji su to zakoni koji treba mijenjati ili koje treba eventualno donijeti da bi se ovaj problem riješio? 

JASMINKA DŽUMHUR:  Ombudsmeni su prije dva mjeseca izdali specijalni izvještaj o položaju  LGBT zajednica u BiH. Jasno smo detektovali stanje, na jedan objektivan način kroz jedno dugotrajnije istraživanje i kroz svoje preporuke u tom specijalnom izvještaju smo ukazali nadležnim organima šta bi trebalo poduzeti  u cilju unapređenja položaja LGBT zajednice u BiH. Nedavno, nemogućnost održavanja javnog okupljanja ukazuje da najveći problemi postoje u sferi građanskih i političkih prava, dok ostala prava ne smiju se vezati za pitanja identiteta, jer pitanje identiteta nacionalnog, vjerskog, spolonog, ili bilo kojeg drugog ne može biti osnova za isključivanje građana iz uživanja građanskihi političkih i svih drugih prava u jednoj državi. Svakako pitanje osiguranja  spola, imena, registrovanja u matičnim knjigama, pitanje promjene spola u zdravstvenim ustanovama, sve su to pitanja koja su sastavni dio preporuka iz našeg specijalnog izvještaja.

SASVIM LIČNO

Novi.ba: Na kraju, ko je Jasminka Džumhur nakon radnog vremena, koji su Vaši hobiji, interesovanja, zanimanja? 

JASMINKA DŽUMHUR: Kada vršite određene odgovorne funkcije u društvu, teško je  razdvojiti privatno od javnog iz razloga, jer vi niste samo od 8 do 4 osoba koja obnaša tu dužnost. Moj život proteklih 30 godina je vezan za sferu ljudskih prava. Iza radnog vremena sam UN-ova ekspertica za prava migranata, jer sam potpredsjednica komiteta  za prava radnika migranata i prije toga sam bila predsjednica i članica UN-ove radne grupe za prisline nestanke, tako da i dalje svoje slobodno vrijeme koristim za usavrašavanje u tom segmentu. Privatno sam majka dvije djevojke sa kojima provodim najviše vremena, zatim sa svojim ljubicmcom, svojim psom i sa svojim suprugom. Naravno volimo zajedničke odmore u planini, sa prijateljima i jako sam sretna u tom užem krugu ljudi sa kojim dijelim svoje radosti i tuge.