PREDSJEDNIK SAVEZA UDRUŽENJA ORGANSKIH PROIZVOĐAČA FBiH SEJAD HERCEG ZA NOVI.BA: Građani u BiH nisu dovoljno educirani o pojmu organske proizvodnje
Popularnost organske proizvodnje u svijetu raste posljednjih godina.
O tome koliko su ljudi svjesni značaja organskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, koliko su spremni da se okrenu proizvodnji i kupovini istih, te o zakonskoj regulativi o organskoj poljoprivredi razgovarili smo sa Sejadom Hercegom, predsjednikom Saveza udruženja organskih proizvođača Federacije Bosne i Hercegovine.
Šta je još kazao za naš portal pročitajte u intervjuu u nastavku.
Novi.ba: Možete li nam reći nešto više o vašem udruženju, aktivnostima i ciljevima?
ORGANSKO FBiH: Savez udruženja organskih proizvođača FBiH nastao je dobrovoljnim udruživanjem udruženja organskih proizvođača sa teritorije Bosne i Hercegovine, u cilju uspješnijeg rješavanja pitanja vezanih za organsku proizvodnju, međusobnog pomaganja, razmjene iskustava i potrebe povezivanja sa drugim udruženjima u Bosni i Hercegovini.
Aktivnosti Saveza su:
- organiziranje posjeta u zemlji i inozemstvu, u cilju razmjene iskustava,
- medijska i druga promocija značaja organske hrane i organskog načina proizvodnje,
- promocija eko turizma, očuvanje i zaštita životne okoline,
- edukacija proizvođača i potrošača organskih proizvoda,
- prikupljanje i distribucija informacija vezanih za sve vidove organske proizvodnje, prerade i distribucije organskih proizvoda u FBiH ,
- nabavka odgovarajućih brošura, literature i propagandnog materijala.
Kroz aktivnosti nastali su projekti kao što je sajam “Dani organske proizvodnje “,“Sajam zdravlja mladih”, kao i “Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma”, razni seminari, te druge aktivnosti koje su doprinjele razvoju organske proizvodnje i očuvanju životne sredine u BiH.
Ciljevi Saveza su:
- unapređenje poljoprivredne proizvodnje,
- povezivanje proizvođača i distributera, savjetnika i svih onih koji su zainteresirani za razvoj organske proizvodnje i pratećih aktivnosti, te marketing,
- učlanjenje i saradnja sa sličnim asocijacijama u zemlji i inozemstvu,
- saradnja sa organizacijama potrošača u cilju promocije organske poljoprivrede,
- priprema i implementacija projekata vezanih za organsku poljoprivredu,
- zastupanje interesa u institucijama koje odlučuju o kreiranju agrarne politike na nivou BiH, entiteta i kantona.
Novi.ba: Koliko su ljudi u BiH svjesni značaja organskih proizvoda i koliko su spremni da se okrenu ka proizvodnji, a sa druge strane i kupovini istih?
ORGANSKO FBiH: Građani u BiH nisu dovoljno educirani o pojmu organske proizvodnje, veoma mali broj ljudi zapravo zna šta je to “organski proizvod”, što u konačnici usporava rast i razvoj organskog sektora u BiH. Zbog nedovoljne informisanosti javnosti o organskim proizvodima, dolazi do pogrešnih zaključaka kako su organski proizvodi neopravdano skuplji u odnosu na konvencionalne proizvode.
Većina građana ne zna da je organski proizvod samo onaj proizvod koji je certificiran od nadležnog certifikacijskog tijela, i koji dodjeljenim certifikatom zapravo dokazuje da ispunjava rigorozne uslove proizvodnje, skladištenja i distribucije. Zbog ovakve situacije, potrošači zapravo nisu u stanju prepoznati originalni, certificirani organski proizvod, i zbog toga se često konvencionalni proizvodi prodaju kao “zdravi”- organski. Potrebno je informisati javnost o potencijalu organske poljoprivredne proizvodnje jer ona promoviše razvoj ruralnog (seoskog) područja i smanjenje negativnih demografskih trendova (odlazak mladih ljudi sa sela u gradove), stvaranjem povoljnijih ekonomskih uvjeta za opstanak i život ljudi iz ruralnih područja.
Bosna i Hercegovina je poljoprivredna zemlja sa puno potencijala za daljnji razvoj u tom području. Od ukupne površine zemlje, 47% je poljoprivredno zemljište, sa samo oko 20% pogodnih za uzgoj.
Što se tiče organskog sektora prema podacima iz 2015. godine, BiH je imala 576 hektara hektara obradivog zemljišta pod organskim zasadima, što je povećanje od 63% (223 ha) u odnosu na 2014. godinu. Ipak 576 ha je tek malo više od 0,03% ukupnog obradivog zemljišta,
odnosno prosječno po proizvođaču oko 4 ha. Da bi BiH postigla 3% obradivih površina u organskom sektoru, što je ujedno i jedan od preduslova za pristup EU, trebala bi da ima oko 47.000 ha obradivih površina pod organskim zasadima. Ako bi BiH postigla kvotu od 3%, odnosno 47.000 ha obradivih površina u organskom sektoru, i ako pretpostavimo da bi se nastavio trend od 4 ha po proizvođaču, to bi značilo da bi se u sektor organske proizvodnje uvelo od 10.000 do 12.000 novih proizvođača, što bi imalo ogroman pozitivan utjecaj na smanjenje nezaposlenosti, siromaštva i na jačanje ruralnih područja. Takođe, ovo bi olakšalo pristup BiH raznim Europskim fondovima, kao na primjer IPARD fondu za podupiranje ruralnog razvoja i poljoprivrede kroz bespovratna sredstva za jačanje poslovanja u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.
Kako bez pomoći države ova proizvodnja teško može da izdrži konkurenciju konvencionalne proizvodnje, jer se njeni ekonomski efekti realizuju tek poslije više godina (u periodu konverzije proizvođač nije u mogućnosti da svoje proizvode prodaje po cijeni certifikovanih organskih proizvoda), izuzetno je bitno da budući podsticaji budu adekvatno kreirani i prilagođeni potrebama proizvođača. Proizvođači uključeni u organsku proizvodnju imaju veće troškove proizvodnje koji su rezultat, sa jedne strane većeg učešća ljudske radne snage u proizvodnji, a sa druge strane dodatnim troškovima kontrole i certifikacije, a kod proizvodnje određenih kultura i nižeg prinosa.
Novi.ba: Da li postoji određena zakonska regulativa o organskoj poljoprivredi, te kakva je podrška vlasti i da li postoje određeni podsticaji za proizvođače?
ORGANSKO FBiH: Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji na nivou Federacije BiH je donesen prošle godine, trenutno se radi na izradi podzakonskih akata koji regulišu način distribucije, proizvodnje i plasmana organskih proizvoda u FBiH, neophodni su da bi se organska proizvodnja u BiH implementirala kao što to predviđaju mjere evropske regulative.
BiH morati pratiti evropske trendove i motivisati veći broj poljoprivrednika da se počnu baviti organskom proizvodnjom jer zbog nedostatka podsticajnih mjera države i izostajanja precizne zakonske regulative može doći do smanjenja trenutnog broja proizvođača. Naime, poticaji za organske proizvođače su neophodni zbog nerazvijenosti tržišta, velikih troškova proizvodnje i same certifikacije. Na nivou FBiH nema podrške za organske proizvođače, dok na nivou RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske pruža određenu podršku organskim proizvođačima na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, a putem Agencije za agrarna plaćanja.
Novi.ba: Da li imate podatak koliko ljudi zarađuje od proizvodnje organskih proizvoda i da li postoje proizvodi koji su specifični za BiH?
ORGANSKO FBiH: Kako ne postoji zvanični registar organskih proizvođača, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nema tačne službene podatke.
Nezvanično imaju informaciju da na području FBiH postoji oko 70 organskih proizvođača.
U registru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske postoji 30 organskih proizvođača. Trenutno ne postoje precizni podaci o količini organskih proizvoda koji se proizvedu u BiH. Prema podacima “Organske kontrole”, koja je ovlašteno certifikacijsko tijelo za izvoz organske hrane na tržište Evropske unije, trenutno na području BiH ima 45 certificiranih organskih proizvođača.
Bosna i Hercegovina je specifična po organskim medovima, organskoj malini (BiH je dvanaesta u svijetu po izvozu maline), organskim sirevima, organskom ljekovitom bilju..., jako puno je kvalitetnih organskih proizvoda koje naša država može punuditi svijetu.
U Novom Travniku održan 11. Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma “Dani maline 2017.”
Novi.ba: Možete li pojasniti šta sve može biti organski proizvod?
ORGANSKO FBiH: Organski proizvedeni mogu biti hrana, auta, kozmetika, pa čak i odjeća. U našoj zemlji je najpoznatija organska hrana i kozmetika. Savez ORGANSKO FBIH kontinuirano radi na promociji organske poljoprivredne proizvodnje, nadamo se da će u budućnosti ova proizvodnja zaživjeti u pravom smislu.
Ma koliko je organska proizvodnja mali dio, segment u ukupnoj proizvodnji hrane moramo priznati da vrši značajan uticaj kako na kvalitet konvencionalne proizvodnje tako i na stvaranje novog kvaliteta življenja. Stoga je organska poljoprivreda projekat u koji vrijedi ulagati jer se uloženi kapital višestruko vraća kroz stabilnost proizvodnje, zdravlje ljudi i kvalitet životne sredine.