OD VELIKOG ZNAČAJA I ZA MUSLIMANE I ZA JEVREJE: Pet stvari koje treba znati o Al-Aqsi
Status quo ove lokacije
Od 1967. godine Jordan i Izrael su se složili da vakufska direkcija Al-Waqf ima kontrolu nad pitanjima vezanim za unutrašnjost ovog kompleksa, dok Izrael kontrolira vanjsku sigurnost. Nemuslimanima je dozvoljen ulazak u kompleks u vrijeme posjete, ali im nije dozvoljeno da se tu mole.
Pokreti, kao što su Vjerni Brdu hrama i Institut Hrama, osporavaju zabranu izraelskih vlasti na ulazak Jevreja u pomenuti kompleks i oni žele izgraditi treći jevrejski hram unutar kompleksa. Takve grupe finansiraju članovi izraelske vlade, iako ona tvrdi da želi održati status quo u kompleksu džamije Al-Aqsa.
Danas izraelske snage redovno dozvoljavaju grupama, od kojih neke broje više stotina jevrejskih doseljenika, koji žive na okupiranim palestinskim teritorijama, da siđu u kompleks džamije Al-Aqsa uz zaštitu vojske i policije, zbog čega Palestinci strahuju da im Izraelci ne oduzmu kompleks.
Devedesetih godina prošlog vijeka pokret Vjerni Brdu hrama objavio je da će položiti kamen-temeljac za treći hram na mjestu Kupole na stijeni, što je izazvalo nerede i masakr, u kojem je izraelska policija ubila 20 Palestinaca.
Godine 2000. izraelski političar Ariesl Sharon ušao je u sveto mjesto u pratnji gotovo 1.000 izraelskih policajaca, namjerno ponavljajući izraelske tvrdnje da polaže pravo na sporni kompleks, u svjetlu mirovnih pregovora između tadašnjeg premijera Ehuda Baraka s palestinskim liderom Yasserom Arafatom, a u kojima je posredovao SAD. Ovi pregovori uključivali su diskusije o načinu na koji bi ove dvije strane mogle dijeliti Jerusalem. Sharonov ulazak u kompleks džamije Al-Aqsa pokrenuo je Drugu intifadu, u kojoj je poginulo više od 3.000 Palestinaca.
I najnoviji primjer, u maju je izraelska Vlada održala sedmični sastanak u tunelima ispod džamije Al-Aqsa, na 50. godišnjicu izraelske okupacije Istočnog Jerusalema, "da obilježi oslobođenje i ujedinjenje Jerusalema" - potez koji je razbjesnio Palestince.
Izrael već ograničava ulazak Palestinaca u kompleks kroz nekoliko metoda, uključujući i zid razdvajanja, sagrađen početkom 21. stoljeća, koji ograničava ulazak Palestinaca sa Zapadne obale u Izrael.
Od tri miliona Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali, samo onima iznad određene dobne granice dozvoljen je ulazak u Jerusalem petkom, dok drugi moraju tražiti dozvolu od izraelskih vlasti, koju je teško dobiti. Ove restrikcije već uzrokuju ozbiljne gužve i tenzije na punktovima između Zapadne obale i Jerusalema, preko kojih deseci hiljada moraju proći sigurnosne provjere kako bi ušli u Jerusalem na molitvu.
Najnovije mjere, uključujući i nove detektore metala, Palestinci vide kao dio izraelskih nastojanja da dodatno kontrolira ovo mjesto i predstavljaju kršenje slobode ispovijedana vjere, zaštićene međunarodnim zakonom, prema mišljenju stručnjaka.
Predsjednik Mahmoud Abbas nedavno je objavio da je palestinsko vodstvo zamrznulo svaki kontakt s Izraelom, zbog sve većih tenzija u kompleksu džamije Al-Aqsa, rekavši da odnosi neće biti uspostavljeni ponovo dok Izrael ne ukine sve sigurnosne mjere.
Nedavne tenzije>>>