Vrućine donijele probleme stanovnicima Bijeljine: Građani se guše zbog ŽIVOTINJSKOG OTPADA

Neprijatni mirisi sa Eko deponije u Bijeljini i ovoga ljeta problem su za čak trećinu stanovnika gradskog područja.
Jedan od uzročnika zagađenja životne sredine je neadekvatno postupanje sa otpadom životinjskog porijekla. U preduzeću “Eko dep”, koje gazduje regionalnom deponijom, tvrde da su posljednji u lancu odgovornosti.

Uslove propisane zakonom ne ispunjavaju ni proizvođači klaoničkog otpada, a zatim ni prevoznici koji klaonički otpad dovoze u stanju raspadanja.

Mjesne industrije, klaonice, mesnice, ribarnice, restorani, marketi, domaćinstva, svi su proizvođači otpada koji bi trebalo da se skladišti na zakonom propisan način, ali je praksa sasvim drugačija.

Većina klaoničkog otpada u Bijeljini završava na staroj deponiji na kojoj ne postoje adekvatni uslovi za odlaganje i uništavanje.

- Problem je transport ovog otpada jer se prevozi u neadekvatnim posudama tako da dolazi do curenja koje zagađuje okolinu i životnu sredinu. Svesni smo da se neprijatni miris širi s ovog područja i preduzimamo sve kako bi smo rešili problem neadekvatnog deponovanja - kaže Dragiša Marjanović, direktor „Eko depa“,prenosi Blic.

Podaci “Eko depa” su da se na staru neuslovnu deponiju zakopava prosječno dvije tone dnevno otpada animalnog porijekla. Uz to što se ovaj otpad neadekvatno odlaže, otvoreno je drugo važno pitanje - gdje završava sav drugi animalni otpad koji se ne dovozi na deponiju?

U preduzeću “Komunalac”, kao najvećem operateru za odvoz smeća , potvrdili su da ni oni ne mogu da ispoštuju zakonom propisane uslove za odvoz klaoničkog otpada. Osim toga, uobičajena je praksa da se takav otpad u manjim količinima, iz ribarnica ili mesnica, uglavnom baca u obične kontejnere.

- Ugovor imamo samo sa “ZP komercom” i “Mesoprometom”. Pretpostavljamo da ostali taj otpad odlažu u kontejnere, ali to naši radnici ne mogu da proveravaju jer je to prevashodno posao inspekcija – kaže direktor preduzeća Milenko Vićanović.

U gradskoj upravi, odnosno nadležnom inspekcijskom odjeljenju, nismo uspjeli dobiti podatke o rezultatima kontrole i nadzora.

U Republičkom inspektoratu saznajemo da Bijeljina nije jedina lokalna zajednica koja se suočava sa problemom odlaganja klaoničkog otpada.

Portparolka Inspektorata RS Dušanka Makivić pojašnjava da je Zakonom o veterinarstvu u RS propisano da se trupovi uginulih životinja i nusproizvodi moraju preraditi, obraditi ili uništiti u objektima za preradu, obradu ili uništenje nusproizvoda i da ih nije dozvoljeno bacati u rijeke, kanale ili druge vodene tokove, kao i ostavljati ih na putevima, otvorenom prostoru, šumama ili drugim mjestima.

- Životinjski trupovi se mogu na propisan način zakopati ili spaliti na stočnom groblju ili jami grobnici, a jedinice lokalne uprave dužne su da obezbede potrebne uslove. U praksi su prisutni problemi jer nema objekata i službi koje bi na propisan način uništile životinjske leševe i nusproizvode, a lokalne zajednice nemaju novca da obezbed uslove za izgradnju i održavanje objekta, odnosno stočnog groblja - kaže Makivić.

Inspekcijska kontrola

Veterinarska inspekcija u toku redovnog nadzora u objektima za klanje i preradu proizvoda životinjskog porijekla, kontroliše sakupljanje, prijevoz i uništavanje nusproizvoda.

Na ovaj način proizvodni objekti se nalaze pod kontrolom inspekcije.

U sprječavanje neadekvatnog odlaganja otpada uključene su i ostale nadležne inspekcije.