INTERVJU/Ministar Edin Ramić za Novi.ba: Povratnici mogu biti prevaga u entitetu RS, njihov glas može biti važan

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić u intervjuu za Novi.ba govorio je o izbjeglicama koje čekaju na povratak imovine u RS, saradnji sa ministrom za izbjegle i raseljene osobe iz RS-a, projekte za 2017. godinu, ali i o borbi roditelja djece iz Konjević Polja.

Novi.ba: Raspolažete li podacima o tačnom broju raseljenih osoba? Koliko danas na području FBiH živi izbjeglica koje čekaju na povratak imovine u RS?

Ramić: Kada je u pitanju broj raseljenih lica on varira, s obzirom na status. Jedna je kategorizacija raseljenih prema ličnim kartama, gdje se ova lica vode sa privremenim ličnim dokumentima. Druga je znatno šira, koja obuhvata sve raseljene koji su u međuvremenu izvadili trajne lične karte u Federaciji. Činjenica je da se ta grupacija postepeno gubi u 'oku statistike', gdje institucije prate stanje raseljenih ponajviše kada su u pitanju ona lica koja imaju neriješeno stambeno pitanje. Što se tiče imovine u RS-u, nekoliko je važnih pitanja. Imali smo ozbiljnih problema po pitanju naknada koje su potraživale osobe koje su boravile u domovima prognanih, zatim i danas imamo problema kada je u pitanju osiguranje pristupa električnoj energiji za izolirane objekte i kuće. Putna infrastruktura, dostupnost vode, konačno - manjak interesa opština da ulažu u pojedina povratnička naselja, to su ključni problemi koji se pojavljuju kada govorimo o imovini i povratku. Kada je u pitanju samo vlasništvo na nekretninama, imamo problem sa porezima na nepokretnosti, malverzacijama oko prepisa zemljišta, to su stvari koje se uglavnom događaju sa imovinom lica koja danas žive u inostranstvu. Radimo na boljem informisanju, praćenju ovih stvari na lokalnom nivou, angažovali smo mlade ljude i pravne eksperte kako nam se ne bi događalo da javnost i institucije čuju za neke stvari tek kada bude prekasno. 

Novi.ba: Kakva je Vaša saradnja sa ministrom za izbjegle i raseljene osobe iz RS-a? I šta se radi na ubrzanju procesa povratka raseljenih osoba?

Ramić: Ministar Čordaš i ja imamo korektnu saradnju, ali mnogo je pitanja u povratku koje ne ovise o radu resora, koliko o odlukama entitetskih vlada, pa i od političke volje u zastupničkim klupama. Mislim da nama u entitetu RS-a treba više organizovanog djelovanja povratnika na pitanjima koji se tiču odbrane temeljnih ljudskih prava, te da je to priča na kojoj trebamo raditi - zapošljavanje bez diskriminacije u institucijama i javnim preduzećima, razvoj vlastitog biznisa, obrazovanje novih generacija, povezivanje zajednica, veće učešće u donošenju odluka koje su važne za sve nas. I konačno, manje unutrašnjih političkih prepirki, a više dijaloga. Povratnici mogu biti prevaga u entitetu RS, njihov glas može biti važan. Nažalost, danas su na marginama i ne koriste potencijal koji imaju. Svi imamo dio odgovornosti za takvu situaciju i važno je da smo toga svjesni. 

Novi.ba: Možete li dati kratak osvrt projekata koje je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica realiziralo u 2016. godini, te koji su planirana u ovoj?

Ramić: Uspješno radimo na projektu zatvaranja kolektivnih centara širom Federacije. To je prilika za preko 5000 ljudi, da konačno dobiju svoj trajni dom i riješe stambeno pitanje. Zaokružili smo proces pomoći mladim povratnicima - od stipendiranja do prvog zaposlenja. Vratili smo povjerenje u naše modele finansiranja biznisa i poljoprivrede, pred sobom sada imamo brojne ozbiljne poduzetnike i investitore koji žele raditi u povratničkim zajednicama. Napravili smo dobre stvari, ali mnogo toga ne ovisi od nas. Volio bih da je Banja Luka uradila i imala odnos prema Bošnjacima i Hrvatima povratnicima u onoj mjeri koje je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica imalo prema Srbima-povratnicima. Tada bi rezultat bio potpun. 

Novi.ba: Roditelji djece iz Konjević Polja i ove godine nastavljaju borbu za svoja prava. Vaš komentar i šta se radi na rješavanju ovog pitanja?

Ramić: Na području cijelog entiteta Republika Srpska se suočavamo sa slučajevima diskriminacije đaka koji dolaze iz povratničkih zajednica. Negdje je tema upis naziva jezika u knjižice, negdje diskriminacija u zapošljavanju nastavnog kadra, ali i širi slučajevi sistemske diskriminacije. Da bi se napravio pomak potrebno je promijeniti Nastavni plan i program u osnovnim školama u RS-u, koji će uvažavati bošnjačku i hrvatsku zajednicu koja živi tu. Priznavanje jezika je samo jedna tačka, nacionalna grupa predmeta je samo privremeno rješenje. Podržavamo borbu roditelja iz Konjević Polja, ali sam uvjeren da oni svoje djelovanje moraju proširiti, te moraju izgraditi jedinstven front koji će okupljati sve roditelje-povratnike i tražiti svoja prava, jačati prisustvo u medijima i napraviti stvarno iskorak. Sramno je da su pojedini mediji u Sarajevu pokušali roditelje iz Vrbanjaca i Konjević Polja predstaviti nekakvih 'nacionalnim projektom'. To za šta se oni bore je civilizacijska vrijednost i standard, obrazovanje bez diskriminacije i uvažavanje drugog i drugačijeg.